Posljedice podizanja 'minimalca': 'Država je direktno utjecala na cijelu ekonomiju'

Minimalna plaća bi od 1. siječnja sljedeće godine trebala porasti sa sadašnjih 840 na čak 970 eura bruto, početkom ovoga tjedna najavio je premijer Andrej Plenković. U neto iznosu to znači da bi sa sadašnjih otprilike 660, najslabije plaćeni zaposlenici u Hrvatskoj trebali dobiti oko 730 eura.

Tako sam premijer Plenković umjesto donedavnih 3263 eura, prima plaću od 5535 eura, što je gotovo 70-postotno povećanje. Slična je situacija i s predsjednikom Sabora, Gordanom Jandrokovićem, kojem je plaća skočila s 3113 na 5314 eura te s predsjednikom Republike, Zoranom Milanovićem, kojemu je povišica donijela 68,7 posto veću plaću (6074 eura). Ministrima je, ovisno o poreznim olakšicama i mjestu prebivališta, plaća povećana na otprilike 4000 eura.

Na prvi pogled se čini kako su 'najbogatiji' opet prošli najbolje. No, glavni ekonomist Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), Hrvoje Stojić upozorava da se iza rasta 'minimalca' kriju neke druge opasnosti. Podsjetio je kako su od 2019. godine minimalne plaće porasle za čak 92 posto. Najavljeno povećanje od 15 posto stvara 'značajne izazove u gospodarstvu, prije svega kroz jačanje inflatornih pritisaka te pogoršanja konkurentnosti tvrtki'.

'Rast plaća u javnom sektoru nije vezan uz rast produktivnosti, reformu državne administracije ni nagrađivanje kvalitetnih zaposlenika, stoga narušava domaće tržište rada i kao takav nije održiv u smislu očekivanja rasta standarda života u zemlji. Tome svjedoči i podatak da je masa plaća na razini razini opće države skočila s 11,5 posto BDP-a na 13 posto BDP-a, čime je Hrvatska postala druga najvelikodušnija članica EU, odmah iza Danske', upozorio je Stojić.

Ozbiljne posljedice

Istaknuo je da bruto plaće u srednjem roku ne bi smjele rasti više od pet posto, odnosno iznad zbroja ciljane inflacije (dva posto) i produktivnosti po radnom satu, koja se kreće između dva i tri posto. Svaki veći rast plaća bi potaknuo inflaciju i smanjio konkrentnost domaćeg gospodarstva.

Stojić je situaciju usporedio i s rastom minimalnih plaća u europskim zemljama koji se kreće od 3,3 posto u Njemačkoj do 11 posto u Češkoj. Upravo bi vanjski faktori, uz povećanje 'minimalca', upozorava Stojić mogli dodatno negativno utjecati na domaće gospodarstvo.

'Iako minimalnu plaću prima svega osam posto ukupno zaposlenih, postoji niz djelatnosti u kojima je minimalna plaća referentni podatak čije povećanje automatski dovodi do povećanja mase plaća i negativnog utjecaja na konkurentnost industrija u kojima se primjenjuju kolektivni ugovori, obzirom na to da rast minimalne plaće u tim sektorima generira povećanje plaća svih zaposlenika. U situaciji ponovne recesije u Njemačkoj, stagnaciji u mnogim članicama EU, našim značajnim vanjskotrgovinskim partnerima, odnosno okruženju smanjenih prilika, to je veliki izazov za poslodavce naročito za izvoznike roba i usluga', upozorio je glavni ekonomist HUP-a.

Pritisak na privatni sektor

Naime, snažan rast plaća u javnom sektoru stavlja pritisak na privatni sektor, koji bi trebao isplaćivati plaće iznad razine produktivnosti. Pojedini poduzetnici su se već ovih dana medijima požalili kako nemaju novca za tolika povećanja plaća. Sve skupa, pak, ima utjecaja i na usklađivanje mirovina, koje se vrši prema formuli omjera stopa rasta od 70:30, u korist većeg faktora rasta. Kako se inflacija primirila, očekuje se da će u određivanju visine mirovina glavni faktor biti upravo plaće. Osim toga, premijer je najavio i promjenu formule usklađivanja na 85:15, što bi trebalo dovesti do daljnjeg, iako nominalno ne prevelikog, rasta mirovina. No, to bi opet stavilo pritisak, ovog puta na državu, s obzirom na to da se mirovine i dalje većim dijelom financiraju uplaćenim doprinosima, ali i prikupljenim porezima.

'Svojim je potezom država koja troši oko 50 posto BDP-a direktno utjecala na trošak rada u cijeloj ekonomiji. Zauzdavanje mase plaća i nagrađivanje zaposlenika po rezultatima u godinama pred nama, ukidanje slabo-ciljanih politika kontrole cijena u maloprodaji, kao i energetskih i stambenih subvencija je nužno kako bi Hrvatska poboljšala ne samo efikasnost ekonomije već stvorila zalihu u proračunu za buduće šokove', smatra Stojić koji zaziva reformu državne administracije u smjeru racionalizacije troškova i rasta efikasnosti.

Ekonomist upozorava da je tijekom ove godine realna kupovna moć zaposlenih s minimalnom plaćom porasla za 11 posto, najviše u EU. Među prvima smo u zajednici europskih zemalja ispunili kriterij o udjelu minimalne plaće od 50 posto u medijalnoj ili prosječnoj plaći, što čak i neke razvijenije države planiraju postići za dvije do četiri godine. Uz to, navodi Stojić, Hrvatska bilježi i treći najveći nesrazmjer snažnijeg rasta minimalne plaće u odnosu na nominalni rast BDP-a, što smatra neodrživim, ali i argumentom za smjer porezne politike kojim su stidljivo krenule hrvatske vlasti, a to je šire rasterećenje poreznog pritiska na rad.

Transparentna formula

U svjetlu najava podizanja 'minimalca' na 1200 eura do kraja mandata, 2028. godine, Stojić predlaže da se već sljedeće godine u određivanju minimalne plaće primijeni ' transparentna formula koja bi rast vezala uz produktivnost nacionalnog gospodarstva'. 

'HUP predlaže da se već sljedeće godine u određivanju minimalne plaće primjeni transparentna formula koja bi rast vezala uz produktivnost nacionalnog gospodarstva. To je naročito važno s obzirom na to da Vlada najavljuje dizanje minimalne plaće na 1200 eura do kraja mandata. Primjenom jasnih kriterija za povećanje najnižih plaća, a koje za posljedicu ima i povećanje svih plaća u sustavu, poslovni sektor mogao bi svake godine lakše planirati trošak rada za iduću godinu, ali i na srednji rok, što bi omogućilo da se nužne prilagodbe u poslovanju realiziraju na vrijeme. To je praksa koju imaju članice EU među kojima i Njemačka gdje se primjerice minimalna satnica u nekim djelatnostima, (npr. metalna industrija), u kojima se primjenjuju kolektivni ugovori, veže za izvozne rezultate, a u cilju očuvanja konkurentnosti te radnih mjesta. Alternativno, iznos minimalne plaće moguće je odrediti ‘na sredini’ dva minimalna kriterija koji traži EU prilikom određivanja minimalne plaće – 60 posto medijalne bruto plaće ili 50 posto prosječne bruto plaće između siječnja i srpnja tekuće godine', naveo je Stojić.

Upozorio je da podizanje 'minimalca' u proteklim godinama ionako nadmašuje produktivnost domaćih tvrtki, zbog čega se ne može povećati standard građana. Oni troše više ako dobivaju više, a pojačana potrošnja znači i rast inflacije, koja bi, ako se nastavi, mogla izazvati kontraefekt i pad kupovne moći, što za posljedicu ima ponovno usporavanje gospodarstva. 

'Uz ubrzanu konvergenciju cijena usluga, koje su i dalje za oko 30% niže od prosjeka EU, rast plaća zadržava inflaciju u Hrvatskoj iznad prosjeka euro područja u srednjem roku, što pak podiže rizik spirale plaća i maloprodajnih cijena. Svrha minimalne plaće je osiguranje osnovnog životnog standarda radnika s najnižim primanjima pa HUP predlaže i povećanje te vezivanje osobnog odbitka na iznos bruto minimalne plaće. Nije opravdano i ne postoji porezna logika u tome da primatelji minimalne plaće budu oporezivani. Pojedine članice EU redovno ažuriraju porezni sustav kako bi ga uskladili s povećanjem minimalne plaće (Latvija, Litva), dok neke ažuriraju sve porezne olakšice u iznosu povećanja minimalne plaće (Španjolska, Portugal) kako bi osigurale da primatelji minimalnih plaća ne plate porez na dohodak', zaključio je glavni ekonomist HUP-a, Hrvoje Stojić.