MIŠINA PRIČA

Hrvatski branitelj Mihajlo (Mišo) Hrastov optužen je i osuđen za ubojstvo 13 i ranjavanje dvojice rezervista Jugoslavenske vojske u rujnu 1991. na Koranskom mostu u Karlovcu, a zatvorsku je kaznu odavno odslužio.

Podsjetimo, hrvatske snage 21. rujna 1991. godine zaustavile dva vojna kamiona JNA u kojima su se prevozili pripadnici aktivnog i rezervenog sastava iz kasarne “Mekušje” u kasarnu “Logorište”. Nakon što su predali oružje, grupa aktivnih pripadnika JNA odvedena je u prostorije policije, a druga grupa od 17 vojnika Srba, uglavnom rezervista iz kordunaškog sela Krnjak, poslana je pješice na prelazak Koranskog mosta.

I tada je došlo do pucnjave. Kroz brojna suđenja dokazano je kako su na rezerviste pucali barem trojica pripadnika hrvatskih snaga, no u konačnici je osuđen samo Mišo Hrastov oko kojeg je hrvatska javnost, kako to obično biva – sve do danas podijeljena.

Nakon zatvora – naplata milijunske odštete

Za svoje suborce on je heroj s karlovačkog područja prema kojem neprijatelji nisu imali milosti i koje je prethodno žestoko granatirano, a za neke je jednostavno ratni zločinac. Mural koji je osvanuo njemu u čast, kao i imenovanje Koranskog mosta po Specijalnoj jedinici policije Grom čiji je Hrastov bio pripadnik, dio javnosti dočekao je na nož, no Hrastov je tada imao druge brige.

Naime, nakon što je Hrvatska obeštetila obitelji žrtava, Hrastovu je “sjela” na račun sa 11 milijuna i 690.000 kuna: “Sada je došlo zadnjih 2,6 milijuna kuna i sa 2,7 milijuna od prije, to je preko 5 milijuna kuna s tim da je aktivno još 13 slučajeva, svaki mjesec jedan do dva”, rekao nam je tada Hrastov.

Cijela priča zainteresirala je i hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića koji je, barem što se financijske strane tiče, otvoreno stao na stranu Miše Hrastova. Na promociji monografije Specijalne jedinice policije Grom, s Hrastovom se i osobno upoznao te mu dao podršku riječima kako je “nenormalno da država koja kažnjava koji su počinili ratne zločine 25 godina nakon rata, te iste ljude tereti financijski iznosima od više milijuna kuna”:

Oprost duga nakon reakcije predsjednika

“Ako si kriv, kažnjen si, ali kazna ima svoju granicu i ne smije se pretvoriti u zlostavljanje. Što da ljudi koji su već odgovarali za svoje grijehe rade, da opljačkaju banku? To može oprezno, sućutno, inteligentno riješiti predstavničko tijelo i hrvatska vlada, ako hoće, a siguran sam da hoće. Ne smijemo dopustiti da se ponašamo kao zadnji naivci”, izjavio je predsjednik.

“Svaka čast, on je prvi čovjek koji je javno progovorio o tom problemu i rekao je istinu. Ugodno me iznenadio… Moj problem je shvatio kao običan čovjek, a ne osoba na položaju”, rekao nam je Hrastov.

No, koncem protekle godine, za Hrastova se na sam Božić dogodilo čudo. Na posljednjoj sjednici Vlade održanoj 28. prosinca 2023., Vlada je usvojila odluku o otpisu troškova parničnog postupka dosuđenih RH te naplatu dugova koje je Hrvatska, temeljem pravomoćnih presuda, isplatila žrtvama rata. Nije poznato koliko su utjecaja imale riječi Zorana Milanovića, no tom je odlukom Hrastovu otpisan dug od oko 11 milijuna kuna, a novac koji je eventualno već uplatio na ime duga državi bit će mu vraćen.