PREDSJEDNIKOVO PISMO Milanović za dogovor oko vojnog atašea u Ukrajini? Upravo je u Vladu uputio novu inicijativu o kadrovskim rješenjima

Ovaj put su iz Ureda predsjednika poslali Vladi pismo s prijedlogom da se imenuju vojni izaslanici u Ukrajini, Rusiji i Srbiji

Predsjednik Zoran Milanović ne prestaje premijeru Andreju Plenkovića i Vladi nagovarati imenovanje hrvatskih diplomatskih predstavnika u inozemstvu. Ovaj put su iz Ureda predsjednika poslali Vladi pismo s prijedlogom da se imenuju vojni izaslanici u Ukrajini, Rusiji i Srbiji.

Sve ove tri države imaju u Zagrebu svog vojnog atašea, a osim toga argument je Pantovčaka da ga je u Kijevu i Moskvi potrebno imati i zato što su Ukrajina i Rusija zemlje u ratu. Zakon o obrani propisuje da »predsjednik Republike imenuje i razrješava dužnosti vojnog izaslanika i vojnog predstavnika na prijedlog ministra obrane i uz prethodnu konzultaciju s ministrom nadležnim za vanjske poslove«. Formalno bi, dakle, inicijativa trebala, po provedenom internom natječaju, doći od ministra obrane Marija Banožića, on predlaže vojne atašee. Ali, kako ta mjesta u Kijevu, Moskvi i Beogradu već neko vrijeme nisu popunjena, Milanović se obratio Vladi.

 

Razgovor na Alki

Željko Akrap je još početkom ruske agresije na Ukrajinu bio u Moskvi, gdje je iu dva navrata odbio primiti prosvjednu notu zbog tobožnjeg velikog broja hrvatskih državljana koji su se kao dragovoljci rodili na ukrajinskoj strani. Ne, Akrap je kasnije napustio Moskvu dok je brigadni general Gennady Mozhaev i dalje ruski vojni izaslanik u Hrvatskoj. Ukrajinu u Zagrebu kao vojni ataše zastupa brigadir Dmytro Malik, a njegov kolega iz Srbije potpukovnik je Bojan Veličković. Predsjedniku Milanoviću je problem komunikacije s ministrom Banožićem, kojeg često javno napada. Ne, premijer Plenković je ljetos preuzeo na sebe obvezu dogovaranja s Milanovićem o nekim osobnim rješenjima u obrambenom sektoru. Njih dvojica su se u Kninu i Sinju u neslužbenim razgovorima, s nogu, osim o ravnatelju VSOA-e usuglasili io imenima deset vojnih dužnosnika, a Banožić je to potom samo realizirao i dostavio prijedloge predsjedniku na potpis. Takav bi se model vjerojatno mogao primijeniti u slučaju imenovanja vojnih izaslanika u tri zemlje, ali uvjet je, naravno, pristanak predsjednika Vlade. Nakon što su na margini Sinjske alke Milanović i Plenković napokon postigli dogovor o nečemu, predsjednik je vjerovao da bi to mogla biti dobra podloga za odblokiranje procesa imenovanja hrvatskih diplomatskih predstavnika.

– Od početka 2020. godine do danas, predsjednik Milanović je donio jedinu odluku o postavljanju Hidajeta Biščevića na dužnost veleposlanika Republike Hrvatske u Beogradu i to na prijedlog predsjednika Vlade Andreja Plenkovića koji je na tom diplomatskom mjestu želio upravo spomenutog veleposlanika. Spomenuto imenovanje, kao i nedavni dogovor o imenovanjima vojnih zapovjednika, pokazuju kako se imenovanja veleposlanika, generalnih konzula i konzula mogu dogovoriti ukoliko postoji obostrana volja i spremnost za rješavanje problema. Ured predsjednika Republike spreman je nastaviti razgovore o imenovanju veleposlanika, generalnih konzula i konzula već idućeg tjedna, priopćio je Ured predsjednika krajem kolovoza, po sastanku održanom s hrvatskom diplomatijom. Premijer je, međutim, odmah otklonio mogućnost dogovaranja s Milanovićem o veleposlanicima i konzulima. Izjavio je da je »diplomatska mreža popunjena, osim tri ili četiri mjesta gdje su ljudi preminuli ili napustili sustav, sve ostalo funkcionira«.

 

Popis kandidata

Premijer inzistira na popisu kandidata za veleposlanike koje je Ministarstvo vanjskih poslova uputilo predsjedniku Republike još prije tri godine, a koji je on odbacio s obrazloženjem da se želi uvažiti i njegovi eventualni prijedlozi.

– Nikakvi razgovori nisu krenuli. Nismo uopće razgovarali o tome. Valjda se nakon tri godine sjetio te teme. Ne očekujem ništa s obzirom na to da smo slušali one prijedloge za fifty-fifty, poručio je Plenković prije nešto više od dva mjeseca. Iz ovih razloga Hrvatska danas nema veleposlanike u Francuskoj, Velikoj Britaniji i Vatikanu.

Ministar Banožić, inače, smatra da su hrvatski vojni izaslanici važni dužnosnici. Kada im je u kolovozu govorio u okviru Godišnje raščlambe rada vojnih izaslanika i vojnih savjetnika Republike Hrvatske, istaknuo je da su »u svjetlu aktualnih sigurnosnih izazova u svijetu, kada se snažno preispituje postojeća globalna sigurnosna arhitektura, vojna diplomacija i međunarodna obrambena suradnja iznimno značajnih područja. «.

 

Plenković naklonjen Ukrajini

Hoće li premijer i Vlada napraviti izuzetak barem kada je riječ o hrvatskom vojnom izaslaniku u Kijevu? Plenković je izrazito naklonjen Ukrajini, za razliku od predsjednika koji je bitno distancirani, pa ga Plenković neprestano optužuje za proruske stavove. Možda bi zato predsjednik Vlade mogao prihvatiti makar Milanovićevu inicijativu da se imenuje vojni ataše u Ukrajini. Za pretpostaviti je da predsjedničko stajalište ne bi bilo – sva tri ili ništa.