Predsjednik RH i vrhovni zapovjednik Oružanih snaga Zoran Milanović na Pantovčaku je u utorak organizirao prijam u znak sjećanja na pogibiju Josipa Jovića, prvog hrvatskog redarstvenika poginulog u Domovinskom ratu i 30. obljetnicu akcije “Plitvice”.

Milanović se obratio se javnosti nakon skupa povodom obilježavanja godišnjice Krvavog Uskrsa i iznenadio novom izjavom.

“Dragi prijatelji, hrvatski junaci, prošlo je 30 godina od prvog krvavog događaja u agresiji na našu domovinu. Sjetim se često tog dana, bio sam malen i zbunjen dok sam gledao ljude u maglovito jutro kako slabo opremljeni idu u smrtnu opasnost. Zato ste junaci. Tada su samo hrabri, možda malo naivni na onaj zdrav način, izlažući život, svjesni da se može dogoditi svašta, takvim ljudima dugujemo zahvalnost”, rekao je.

Milanović je rođen 30. listopada 1966. što znači da je 31. ožujka 1991. imao 24 godine, stoga je nejasna njegova izjava da je bio “malen i zbunjen”.

Podsjetimo, Jean-Michel Nicolier, rođen 1. srpnja 1966., bio je jedan od 481 stranih dragovoljaca Domovinskog rata iz 35 zemalja koji su branili Republiku Hrvatsku. Iako Francuz po nacionalnosti, krajem kolovoza 1991. godine došao je u Zagreb, pristupio je redovima HOS-a u Mejaškom Selu kod Duge Rese s kojima je kasnije dragovoljno otišao braniti Hrvatsku u Vukovar. Aktualni hrvatski predsjednik Zoran Milanović, bivši SDP-ov premijer, 1991. godine također je napunio 25 godina, kao i Francuz Jean-Michel Nicolier, a “iako se zna predstavljati kao ulični fakin i fajter, nije se odazvao zovu domovine, nije obukao odoru ni čizme niti je išao braniti Hrvatsku”, upozorili su iz Saveza udruga dragovoljaca Hrvatskih obrambenih snaga (UDHOS), nakon Milanovićeve izjave da spomen-ploču poginulim HOS-ovcima ‘”treba maknuti, baciti negdje'”.

“Oni su tada branili Hrvatsku od JNA, dok je u isto vrijeme Plenković imao anemiju. Dosta nam je besramnih ucjena Pupovca koji odlučuje što da se radi i to mimo zakona. Jer, naša zastava i grb HOS-a legalni su, spomenik je bio postavljen legalno, a oni su nezakonito skinuli spomen-ploču”., kazao je Željko Soldo, bivši HOS-ovac iz Novske, branitelj ranjen u obrani Vukovara za Večernji list  2018., nakon još jedne hajke na legalno i legitimno obilježje postrojbe HOS-a.

Plenković oslobođen služenja vojnog roka zbog urođene anemije

Brojni hrvatski dragovoljci obrani Domovine pristupili su na pragu punoljetnosti, no ne i Zoran Milanović, kao i aktualni predsjednik Vlade Andrej Plenković koji je rođen 8. travnja 1970. te je u to vrijeme imao 21 godinu. Naime, Plenković je zbog urođene anemije bio oslobođen i služenja vojnoga roka u JNA.

“Odgovorno tvrdim da moja urođena anemija ni na koji način negativno ne utječe na obnašanje moje premijerske dužnosti. Iako je to načelno moja privatna stvar, zbog prirode posla koji obavljam želim razjasniti tu situaciju pred hrvatskom javnosti”, izjavio je za Nacional premijer Plenković.

“Obveze služenja vojnog roka trajno sam oslobođen još za vrijeme trajanja mog srednjoškolskog obrazovanja, dakle prije punih 30 godina. Tijekom liječničkog pregleda konstatirano je da imam tzv. mediteransku anemiju, radi se o tipu talasemija minor”, rekao je Plenković.

Plenkoviću danas anemija ne predstavlja smetnju u obavljanju premijerske dužnosti, a poznat je po verbalnim okršajima s političkim protivnicima.

Tako je primjerice 2017. prozvao Branimira Bunjca, bivšeg saborskog zastupnika Živog zida, zapitavši se od kuda je došao u Sabor.

Bunjac mu je odgovorio da je on vrijeme Domovinskoga rata bio dragovoljac na prvoj crti bojišta, “a Plenković se liječio od anemije. Logično je da se nismo mogli ni sresti ni vidjeti u to vrijeme. Kasnije sam studirao povijest i postao doktor povijesnih znanosti u vrijeme dok je isti gospodin tumarao po hodnicima središnjice HDZ-a pokušavajući se uhljebiti u nekoj sinekuri. Treba li nas stoga čuditi da premijer, za razliku od mene, ne zna ništa o hrvatskoj povijesti, pa mu za vođenje politike treba tragikomično Povjerenstvo za suočavanje o prošlosti? Kasnije je Plenković napustio Hrvatsku i otišao u Bruxelles i time i faktički postao potpuno odvojen od stvarnoga života hrvatskih građana. Okružen birokratima, vozačima, večerama i s primanjima od 50 tisuća kuna zaključio je da je život bajka koja se svodi na dodvorništvo i održavanje statusa quo”, poručio mu je između ostalog Bunjac. U Registru branitelja za Bunjca stoji da je u borbenom sektoru MORH-a proveo 105 dana. Franjo Tuđman odlikovao ga je Spomenicom Domovinskog rata.

Dok je Bunjac branio Hrvatsku, sadašnji predsjednik Vlade bio je student na Pravnom fakultetu u Zagrebu, diplomirao 1993. a nakon toga u vrijeme Domovinskog rata obavljao mnoge poslove izvan domovine.

Podsjetimo, akcija na Plitvicama 31. ožujka 1991. bila je odgovor hrvatske policije na zauzimanje Nacionalnog parka Plitvice i blokiranje državne ceste D1 koja je spajala sjever i jug zemlje. Snage Ministarstva unutarnjih poslova RH krenule su tog dana u ranim jutarnjim satima glavnom prometnicom prema hotelu Jezero gdje su njihova vozila iz zasjede napali pobunjeni Srbi.  Sukob je trajao nekoliko sati, a pobunjenici su bili prisiljeni na povlačenje. Plitvice su nagovijestile kako će bitka za hrvatsku slobodu i samostalnost biti teška i krvava, što se ubrzo nakon toga pokazalo točnim.

Na Plitvicama je poginuo 22-godišnji Josip Jović, pripadnik Jedinice za posebne namjene MUP-a RH Rakitje, koji je bio dio najsjajnije hrvatske mladosti koja je nesebično i bez kalkulacija prva stala u obranu svoje domovine.