Samo se  Furio Radin  sjeća kada je  Milorad Pupovac  postao saborski zastupnik, krilatica je to koja već dugo kruži domaćom političkom scenom. Njome se naime aludira na politički staž dvaju predstavnika nacionalnih manjina u Hrvatskom saboru iu domaćoj političkoj areni u kojoj bi upravo osam manjinskih zastupnika i nakon idućih parlamentarnih izbora moglo imati odlučujuću ulogu kod formiranja vladajuće većine, zbog čega se već dugo protestira na desnom političkom spektru s kojeg se tvrdi kako je suludo da manjina odlučuje o sudbini većine.

Pri tome se ujedno aludira i daleko lakši put kojim 'manjinci' moraju prijeći da bi uopće došli do saborskih klupa u kojima kako tvrde upućeni u idućem sazivu Sabora Radin ipak više neće sjediti budući da već sada ima 73.godine za očekivati ​​je da će povući se u mirovinu te da će ulogu predstavnika talijanske manjine u parlamentu prepustiti nekom drugom. Tko bi taj netko drugi mogao biti za sada nije poznato, no nagađa se da bi to mogao biti predsjednik Izvršnog odbora Talijanske unije  Marin Corva. 

Inače je Radin na posljednjim parlamentarnim izborima sudjelovao kao jedini kandidat za predstavnike talijanske manjine čime mu se otvorila mogućnost da i sa samo jednim osvojenim glasom postane saborski zastupnik.

Lakši put do Sabora

U kontekstu ove priče vrijedi spomenuti da prema posljednjem popisu stanovništva u našoj zemlji živi oko 17.800 predstavnika ove nacionalne manjine. Na izvanrednim parlamentarnim izborima održanim 2016.godine Radnik je u XII. izbornoj jedinici za talijansku manjinu osvojio je 1.676 glasova, a na parlamentarnim izborima 2011. godine kampanja nije niti vodila tako da mu je i tada doista bio potreban svega jedan glas za dobivanje zastupničkog mandata.

Službena biografija kaže pak kako je Radin rođen u Puli, na zagrebačkom Filozofskom fakultetu diplomirao je psihologiju, a bio je aktivan iu Savezu socijalističke omladine Hrvatske u sklopu kojeg je bio zadužen za znanstvenu aktivnost mladih. Po prvi puta u Sabor je ušao davne 1992.godine, i od tada traje njegova politička karijera. Politički je aktivan i Radinov mlađi brat  Fabrizio  koji je doduše svoju karijeru fokusirao samo na lokalnu razinu odnosno na Istarsku županiju. Zanimljivo je spomenuti i to da je Radinova supruga  Helena Štimac Radin  godinama predstojnica Ureda za ravnopravnost spolova. U prvom mandatu birana je u eri bivšeg premijera  Ive Sanadera,  a poziciju je zadržala iu Milanovićevoj, ali iu mandatu premijera  Andreja Plenkovića.

Dok je vrlo izvjesno da bi Radin nakon ovog saziva Sabora doista mogao donijeti odluku o umirovljenju nije poznato u kojem će smjeru nakon nadolazećih parlamentarnih izbora svoju karijeru nastaviti šef SDSS-a Milorad Pupovac koji trenutno ima 68 godina. Iskusni Pupovac godinama je na glasu kao jedan od najutjecajnijih političara u državi, a taj status uživa i sada kada je njegov SDSS glavni partner u koalicijskoj Vladi koju predvodi premijer Plenković s kojim je Pupovac prijateljski povezan.

Traga se i za Pupovčevim nasljednikom

Jedno se vrijeme govorilo da bi Pupovca i na čelu njegove stranke mogao naslijediti bivši SDSS-ov potpredsjednik Vlade Boris Milošević. No, kako se Milošević našao u aferi s namještanjem potpora za pripadnike srpske nacionalne manjine tako se njegova politička budućnost svela tek na poziciju saborskog zastupnika dok je na Miloševiševo mjesto u Vladi premijera Plenkovića stigla mlada i perspektivna SDSS-ovka Anja Šimpraga koju se po političkim kuloarima i spominje kao izglednu Pupovčevu nasljednicu. 

Da je vrijeme za Pupovčevo umirovljenje već se dugo govori i unutar srpske zajednice posebice otkako je prije par mjeseci kritike na njegov račun iznosio predstavnik Živodske zajednice u Jasenovcu Ognjen Kraus koji je Pupovca prozvao kazavši da ga je razočarao time što se nije snažnije založio za to da pozdrav Za dom spremni uđe u Kazneni zakon.

Pored toga kada se govori o Pupovcu aludira se i na njegov sve slabiji politički utjecaj koji se potvrdio i prije nekoliko mjeseci kada su pripadnici nacionalnih manjina diljem Hrvatske po šesti put birali manjinska vijeća i svoje predstavnike. S tim je ciljem bilo otvoreno 840 biračkih mjesta na kojima je moglo glasovati čak 235 tisuća birača. Biralo se tada 339 vijueća, koja su odabrali pripadnici nacionalnih manjina kao i još 106 predstavnika. Izbore koji su stajali oko pola milijun eura i koje je obilježila veoma slaba izlaznost obilježio je i Pupovčev debakl kojega su potvrdile i brojne. Na izborima za članove vijeća i predstavnika nacionalnih manjina u Zagrebu od mogućih 19.343 pripadnika srpske nacionalne manjine na biračkom popisu na birališta izašlo njih samo 240, odnosno 1,24 posto, pa je tako Pupovac kao prvi na listi u Zagrebu dobio 156 glasova.

Trebao bi prepustiti mandat?

U isto vrijeme od mogućih 19.682 birača iz redova srpske manjine u Vukovarrsko-srijemskoj županiji na birališta je pristupilo njih 3.130 pri čemu je Pupovčeva stranačka kolegica i saborska zastupnica Dragana Jeckov osvojila 2.703 glasa. Potpredsjednica Vlade Šimpraga u svojoj je Šibenskoj županiji osvojila 815 glasova, s tim da je na izbore od mogućih 8.953 birača izašlo njih 1.174.To što građani iz redova srpske manjine nisu pristupili na ove po njih značajne izbore također je okarakterizirano kao početak slabljena Pupovčevog utjecaja. 

Ne, kada je riječ o pronalasku njegova nasljednika mišljenja podijeljena- jedni smatraju da Pupovac može i treba odraditi još jedan mandat, drugi pak drže da bi palicu trebao prepustiti utjecajnoj kolegici Jeckov, a treći pak da je vrijeme za političarku nove generacije Šimpragu koja je svoju poziciju izgradila i kroz aktivnosti kojima se bavi kao članica Vlade. 

Oni koji zagovaraju Pupovčev odlazak iz politike i njegovo umirovljenje smatraju se ujedno i kako bi te promjene bilo potrebno provesti prije izbora do kojih nas dijeli svega nekoliko mjeseci. Hoće li se te promjene doista i provesti doznati će se shodno tome u nadolazećem razdoblju, no jedno je sigurno s obzirom na rezultate i nezadovoljstvo koje tinja i među predstavnicima ove manjine Pupovčeva pozicija nije stabilna kao što je bila posljednja dva desetljeća koliko je aktivna na domaćoj. političkoj sceni.