Putin i Dodik: Mega-prijetnja BiH?

Proruski političar Milorad Dodik od jeseni priprema konkretne zakone koji vode raspadu zajedničkih državnih institucija i uništenja države Bosne i Hercegovine, piše austrijski Standard.

Tijekom posjete Sarajevu u petak austrijski kancelar Karl Nehammer (ÖVP) je naglasio da Bosna i Hercegovina ne smije biti uvučena u ukrajinski sukob i da Austrija, također uz podršku EU vojne misije EUFOR-a, “ni u kojem slučaju BiH neće ostaviti samu”, piše bečki list Standard.

Nehammer se susreo s tročlanim državnim Predsjedništvom, u kojem je i proruski nacionalist Milorad Dodik, koji sa svojom strankom SNSD-om od jeseni priprema konkretne zakone koji vode raspadu zajedničkih državnih institucija i uništenju države BiH, piše austrijski list, te dodaje da je Dodik upravo ovog tjedna i visokom predstavniku EU-a za vanjsku politiku i sigurnost Josepu Borellu, koji je također boravio u Sarajevu, rekao da neće ukinuti te zakone, piše Deutsche Welle.

600 milijuna eura za Dodika

“Usprkos Dodikovom odbijanju da se pridržava Ustava i da povuče zakone, usprkos godinama prijetnji otcjepljenjem i uprkos tome što je u bliskom direktnom kontaktu s ruskim režimom, EU do sada nije razvio nikakve strategije za izbjegavanje eskalacije, ali nastavlja s politikom popuštanja pod svaku cijenu (appasement-politikom).

Dodiku je nedavno mađarski povjerenik EU-a Olivér Várhelyi u više navrata nudio 600 milijuna eura ako se predstavnici Srba vrate u institucije. Samog Várhelyija je poslao mađarski premijer Viktor Orbán, koji podržava Dodika i njegovu politiku.”

Na upit Standarda o tome, kako se dalje navodi, iz Komisije EU je rečeno: “Komisija je više puta tražila od predstavnika Republike Srpske da se u potpunosti vrate u državne institucije… Komisija namjerava potpisati relevantne ugovore o izdvajanju sredstava za dvije investicije (investicijske pakete za cestovne i željezničke veze op.red.) vrijedne 600 milijuna eura tek po okončanju političke krize, uz uvjet da se predstavnici Republike Srpske vrate u državne institucije.”

Sporazum Putina i Dodika i prijetnja BiH

Ruska ambasada je nedavno objavila da su Putin i Dodik početkom prosinca potpisali sporazum koji sada treba postepeno implementirati.

U kontekstu rata protiv Ukrajine, postoji zabrinutost da bi Dodik mogao proglasiti nezavisnost Republike Srpske kada prvi zakoni o raspuštanju državnih institucija stupe na snagu u svibnju. Također, postoji zabrinutost da bi Dodik tada mogao pozvati srpske članove Ustavnog suda da podnesu ostavke, čime bi Ustavni sud učinio nefunkcionalnim. Treće, postoji zabrinutost da bi Kremlj mogao priznati nezavisnost Republike Srpske, analogno “narodnim republikama” Luhanska i Donecka, piše bečki list.

Navodi se i kako sigurnosni stručnjaci već mjesecima upozoravaju da bi Kremlj, uz pomoć Dodika i njegovih prijatelja, mogao otvoriti još jedan front destabilizacije na Balkanu.

Bosna i Hercegovina, kao i Srbija, nedavno nisu podržale uvođenje sankcija Rusiji, što je Moskva pozdravila. Međutim, ruski ambasador u Sarajevu Igor Kalabuhov je u odgovoru na pitanja medija što bi Kremlj napravio da Bosna i Hercegovina uđe u NATO, rekao: “Ako se odluči postati član bilo čega, to je interna stvar. Ali druga stvar je naša reakcija.” Pojasnio je, navodi se, da je Rusija na primjeru Ukrajine pokazala što može očekivati ​​i naglasio da će Moskva reagirati ako bude bilo kakvih prijetnji u Bosni i Hercegovini. Ovo je opet u Sarajevu shvaćeno kao prijetnja, piše Standard.

I najtiražniji njemački list Bild jučer je tematizirao izjavu ruskog ambasadora postavljajući pitanje je li riječ o “mega-prijetnji” BiH.

Izborni zakon i polarizacija

Osim problematične geopolitičke situacije bosanski političari su ponovno prisiljeni baviti se pregovorima o izbornom zakonu. Jer ovog tjedna je Angelina Eichhorst iz Europske službe za vanjske poslove (EEAS) ponovno doputovala u Sarajevo, piše Standard. U članku se pojašnjava da se, kada je riječ o izbornoj reformi, radi o tome da se, pod broj jedan, uvedu tehnička poboljšanja kako bi se spriječile prevare i manipulacije. Pod dva, tu se radi o provođenju presuda Europskog suda za ljudska prava, koje predviđaju ukidanje diskriminacije Židova, Roma i drugih manjina.

“No, oba ova pitanja zasjenjena su jednom drugom temom važnoj za nacionalističko-hrvatski HDZ. Posrednici EU-a preuzeli su taj cilj HDZ-a kao svoj vlastiti mada se njime želi osigurati da ubuduće u Predsjedništvu BiH kao Hrvat sjedi predstavnik HDZ-a, a ne kao do sada nenacionalist Željko Komšić. Ovu temu, koja zabrinjava HDZ Hrvatske, gura lobi sestrinske stranke HDZ-a u BiH, kako u EU parlamentu tako i drugim tijelima EU.”

Pregovori o izbornom zakonu mjesecima izazivaju napetost u BiH jer posrednici, odnosno predstavnici EU-a, očito podržavaju HDZ, piše u članku bečkog lista.

Cirkus u BiH

U tekstu se dalje navodi da je socijaldemokrat Vojin Mijatović u otvorenom pismu protestirao protiv pristupa EU-a koji se ogleda u posredovanju Angeline Eichhorst i u kojem joj predbacuje da mjesecima radi “cirkus” u BiH i podržava kriminalne i etno-nacionalističke strukture.

“Znate li da podržavate nacionalističku politiku u Bosni i Hercegovini koja se zalaže za rat i raspad nezavisne države”, pitanje je koje je Mijatović postavio u pismu. On je naglasio i da Eichhorst ne zastupa službenu politiku EU-a u BiH i najavio debatu o tome u Bruxellesu, piše DW.

“Do tada, pozdrav od jednog Srbina i Bosanaca iz Banje Luke, kojima je ova država važnija od Europske unije koju, nažalost, predstavljate, na sramotu svih europskih vrijednosti”, napisao je Mijatović, prenosi Standard.