Raspala se optužnica za jedan od najstrašnijih zločina u Domovinskom ratu!

11.03.2024. 18:46:00

UBIJENO VIŠE OD 30 LJUDI

Sud: Nije dokazano da se takav zločin uopće dogodio

Optužba za ono što se smatralo jednim od najgorih ratnih zločina protiv hrvatskih civila u Domovinskome ratu, tzv. "Zločin u Glinskom Novom Selu", kada je navodno ubijeno 31 civil, među kojima i 15-godišnja djevojčica, raspala se danas na zagrebačkome Županijskome sudu, gdje je, nakon skoro 5-godišnjega suđenja, donesena nepravomoćna oslobađajuća presuda za sve okrivljenike - njih 11.

Štoviše, sud je utvrdio kako ne postoje dokazi da se događaj uopće dogodio onako kako ga opisuje optužnica, već je moguće da se radi o nekoliko različitih događaja koje je onda tužitelj spojio u jedan.

"Jedino što se sa sigurnošću utvrdilo jest da je prvookrivljeni V. Ć. doista bio zapovjednik Teritorijalne obrane Glina u inkriminiranom razdoblju, te da je D. M. bio zapovjednik Izviđačko-diverzantske grupe. Niti jedna druga okolnost nije dokazana", rekla je sutkinja Željka Skomeršić, koja je predsjedavala vijeće koje je donijelo presudu.

"Brojni svjedoci iskazivali su da je Glinsko Novo Selo od 2. listopada 1991. napadano iz više pravaca. Da su u tome sudjelovale razne jedinice i to JNA, Teritorijalna obrana, ali i razne druge srpske paravojne formacije, pa se tako spominju Šiltovi, Arkanovci, Šapčani, Crnogorci, Prijedorčani, da je u selo tada ušlo preko 100 vojnika, da se pucalo sa svih strana, da je bilo granatiranja, tenkovskih napada, te da je mnogo kuća od tada pa nadalje zapaljeno. Da su neprijateljski vojnici tada išli od kuće do kuće, pljačkali, privodili tukli i ubijali civile. Međutim to se sve događalo početkom listopada 1991. a predmet optužbe je razdoblje nakon toga, sredinom listopada 1991.. Kada se pomno analiziraju iskazi svjedoka, niti jedan od njih nema izvornih neposrednih saznanja o takvom događaju. Osim toga, rezultati dokaznoga postupka pokazuju kako je pet žrtava stradalo početkom listopada 1991., dakle upravo kada je neprijateljska vojska krenula u okupaciju Glinskoga Novoga Sela, a ne polovinom mjeseca od strane tzv. izvidničko diverzanstke grupe TO Glina, kako to tvrdi optužba", rekla je sutkinja.

Naime, prema optužnici Vladi Ćupoviću, te još desetorici navodnih pripadnika diverzantskog odreda pri tzv. Teritorijalnoj obrani Glina, a među kojima je i zloglasni G. N. K. zvani Kami, na teret se stavljalo da su neutvrđenoga datuma sredinom listopada 1991. došli u Ginsko Novo Selo te tamo okupili civile, među kojima i 15-godišnju Katicu Šimanović i njezinu obitelj. Žene su nagurali u drvenu kuću u koju su potom ispalili "zolju", od čega se kuća zapalila, da bi zatim i automatskim oružjem postreljali sve preživjele.

Gotovo svim okrivljenicima sudilo se u odsutnosti, budući da žive u Srbiji, a jedini koji živi u Hrvatskoj je M. P., koji je najprije niz godina bio svjedok tzužiteljstva za ovaj zločin, da bi ga 2015. tužiteljstvo uhitilo i optužilo kao supočinitelja. Svi okrivljenici ispitani su putem međunarodne pravne pomoći u Beogradu, a velika većina, njih 9 od 11, branilo se šutnjom. M. K. je pak jedini od njih rekao kako nikad nije bio pripadnik diverzantske postrojbe TO Gline, već vojnik JNA u Ilirskoj Bistrici, odakle je bio prebačen u Otočac.

Za čitav događaj, rekao je, prvi put je čuo kada su ga ispitivali te ne poznaje nikog od okrivljenika. Paspalj je pak ispričao u svojoj obrani kako su sredinom listopada po njega došli jedan poručnik i jedan vojnik JNA, koji su mu naredili da im pokaže put u Glinsko Novo Selo.

"Na jednoj livadi su se okupili ljudi iz sela, uglavnom bračni parovi, a bila je i jedna obitelj, pa sam nehotice rekao tom poručniku da bih ja pustio njihovu kćerku, a nakon toga je poručnik dao znak jednom vojniku da me odvede iz sela. Kada smo izašli iz sela začula se eksplozija, a vojnik koji me je vodio je izustio: Zolja!", ispričao je Paspalj.

Najveći je problem u optužbi, kako je to rekla sutkinja obrazlažući presudu, da nema niti jednog svjedoka događaja, već samo onih koji su čuli priče o zločinu, te da nije sa sigurnošću utvrđeno radi li se o jednom ili više događaja od početka listopada 1991. Nisu niti pronađena tijela većine žrtava, već samo njih 8 od ukupno 31, a i ostaci tih žrtava su pronađeni u različitim grobnicama.

"Iako brojni svjedoci ističu kako nemaju neposrednih saznanja o inkriminiranom događaju, neki govore o stradavanju civila u Glinskom Novome Selu, ali posve paušalno, na temelju raznih priča koje su čuli iz različitih izvora, od osoba nepoznatog identiteta ili onih koji su u međuvremenu umrli, pa se te iskaze ne može provjeriti. Sud takve iskaze ne može uzeti u obzir kao pouzdanu osnovu za utvrđivanje kaznene odgovornosti optuženika u ovom postupku, u dijelu u kojemu su svjedoci saznanja crpili iz prepričavanja", rekla je sutkinja obrazlažući presudu.

Riječ je o nepravomoćnoj presudi na koju će Državno odvjetništvo imati pravo žalbe, a o kojoj će odlučivati Visoki kazneni sud. Budući je donesena nepravomoćna oslobađajuća presuda, sud je ukinuo i istražni zatvor protiv Ćupovića, Kamala i ostalih, što znači da će Hrvatska ubrzo morati povući i međunarodne tjeralice protiv njih.

"Ova presuda pokazuje da je Sudsko vijeće, sukladno zakonu, donijelo odluku utemeljenu na izvedenim dokazima, a ne na eventualnom očekivanju javnosti. Oslobađajuća presuda je bila očekivana već od trenutka kada smo pročitali optužnicu. Tijekom Domovinskog rata počinjen je velik broj strašnih ratnih zločina. Te zločine je potrebno pažljivo istražiti prije podizanja optužnice. S obzirom da ratni zločini ne zastarijevaju, bolje je pažljivo provoditi istrage nego ishitreno podizati optužnice. Nije bilo dokaza da je moj branjenik počinio kazneno djelo i zato je oslobođen. Ukinut mu je istražni zatvor, pa ako to rješenje postane pravomoćno, tjeralica i europski uhidbeni nalog će biti povučeni, a on će se slobodno kretati", rekao nam je nakon presude odvjetnik Mario Medak, branitelj VI.- okrivljenoga Z. M.

Izvor: Jutarnji list

Izvorni autor: Marin Dešković/Foto: snimka zaslona/YouTube

Autor:

Važna obavijest:

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu PDN dopušteno je samo registriranim korisnicima.

Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu PDN te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.