Rat u Iranu ušao u 27. dan: Teheran odbio američki plan, Netanyahu ubrzava udare, rastu geopolitičke napetosti

Rat u Iranu ušao je u 27. dan, dok se situacija na terenu i u diplomaciji dodatno komplicira. Američki predsjednik Donald Trump već je nekoliko puta proglasio pobjedu, no iz Teheran su u srijedu odbacili njegov 15-točkovni plan za prekid sukoba, ocijenivši ga pretjeranim. Istodobno, eksplozije i dalje potresaju regiju.

Kina i SAD: rat dodatno opterećuje odnose

Odluka američkog predsjednika Donalda Trumpa da odgodi samit u Pekingu s kineskim čelnikom Xi Jinping, planiran za kraj mjeseca, bacila je sjenu na odnose dviju zemalja. Ti su odnosi bili relativno stabilni od njihova posljednjeg susreta u listopadu prošle godine.

Uz pitanja trgovine i Tajvana, aktualni rat dodatno je proširio spektar nesuglasica između dva najveća svjetska gospodarstva.

Analitičari procjenjuju da je objema stranama u interesu održavanje stabilnih odnosa te da će odgoda sastanka omogućiti kvalitetniju pripremu za novi susret, koji Trump sada očekuje za "pet do šest tjedana".

Krhko primirje bez rješenja

Na sastanku u listopadu prošle godine u Busan, Trump i Xi postigli su krhko "primirje" u trgovinskom ratu, no temeljni problemi ostali su neriješeni.

Odnosi su se u međuvremenu vratili na stanje prije Trumpova "Dana oslobođenja" u travnju, kada je najavio opsežan paket uvoznih carina, čime je započela nova eskalacija. Ključna pitanja – kineska industrijska politika, višak proizvodnih kapaciteta i izvozno orijentiran model rasta – ostala su izvan pregovora, navodi Reuters.

Nakon što je američki Vrhovni sud poništio Trumpove globalne carine, Washington je pokrenuo nove istrage o nepoštenim trgovinskim praksama kako bi obnovio pritisak na brojne zemlje, uključujući Kinu.

"Kineski prioritet broj jedan ostaje održavanje relativno stabilnih odnosa sa Sjedinjenim Državama kako bi se mogla nastaviti fokusirati na vlastito jačanje u pripremi za dugoročno strateško natjecanje koje predstoji", rekla je za Reuters Patricia Kim iz Instituta Brookings.

Analitičari Economist Intelligence Unita očekuju da će odnosi SAD-a i Kine ostati stabilni, pod uvjetom da ne dođe do dramatičnih promjena, osobito u kontekstu nadolazećih izbora za Kongres u studenome.

Izbori i trgovinski pritisci

Stručnjaci upozoravaju da Trump ne može jednostrano prisiliti Kinu na povećanje uvoza iz SAD-a bez značajnih ustupaka, posebno u području tehnologije i vojne suradnje s Tajvanom. U slučaju dodatnih carina, očekuje se kineski odgovor.

Iskustvo međuizbora 2018. pokazuje da su republikanci izgubili potporu u područjima pogođenima kineskim protumjerama, izgubivši pritom kontrolu nad Zastupničkim domom. Procjene govore da ih je kineska odmazda tada stajala četiri do pet zastupničkih mjesta.

Danas republikanci imaju minimalnu većinu od četiri zastupnika, što dodatno povećava politički rizik za Trumpa i potencijalno potiče oštriji pristup prema Pekingu.

Borba za globalni utjecaj

Trumpovi vanjskopolitički potezi – od Venezuela i Panamski kanal do Kuba i Irana – prema analitičarima imaju za cilj slabljenje kineske strateške pozicije.

Iako je Kina ključni financijski partner Irana i kupac više od 80 posto njegove nafte, zauzela je oprezan stav, izbjegavajući izravno uključivanje i pozivajući na deeskalaciju.

Peking bi, prema procjenama, mogao politički profitirati jer ga se sve češće doživljava kao stabilnijeg i racionalnijeg globalnog aktera.

"Ubrzano se počinje doživljavati kao stabilnija i racionalnija nacija u usporedbi sa SAD-om, zbog čega bi države mogle biti otvorenije prema trgovinskom preslagivanju u korist Kine", izjavio je Ben Cavender iz China Market Research Groupa za Euronews.

Analize bruxelleskog instituta Bruegel upozoravaju da bi dugotrajan rat u Iranu mogao preusmjeriti američke vojne resurse iz indo-pacifičke regije, što bi imalo posljedice za Tajvan i Južno kinesko more.

Energetski aspekt i otpornost Kine

Kina je stvorila značajne zalihe nafte – procjenjuje se na oko 1,3 milijarde barela, što pokriva približno četiri mjeseca potrošnje. Istodobno je diversificirala opskrbu i snažno ulagale u obnovljive izvore energije.

Oko 45 posto kineskog uvoza nafte prolazi kroz Hormuški tjesnac, dok gotovo petinu potreba pokriva uvoz iz Rusije. Unatoč tome, dugoročno ostaje osjetljiva na globalne poremećaje potražnje, s obzirom na izvoznu orijentaciju gospodarstva.

Iran, unatoč ratu, i dalje izvozi oko milijun barela nafte dnevno.

Američki ministar financija Scott Bessent izjavio je da je Washingtonu trenutačno "u redu" što određeni brodovi prolaze Hormuškim tjesnacem.

Netanyahu ubrzava vojne operacije

Izraelski premijer Benjamin Netanyahu naredio je vojsci da u roku od 48 sati pojača napade na ključne ciljeve u Iranu, zbog bojazni da bi uskoro mogao biti postignut američko-iranski dogovor, izvijestio je New York Times pozivajući se na više izvora.

Cilj je, kako se navodi, maksimalno oslabiti iransku vojnu i industrijsku infrastrukturu prije mogućeg diplomatskog raspleta.

Izraelski dužnosnici strahuju da bi sporazum mogao biti postignut prije nego što Izrael ostvari ključne ciljeve: neutralizaciju prijetnje balističkih projektila, sprječavanje razvoja nuklearnog oružja i poticanje unutarnjih promjena u Iranu – što se trenutno smatra nerealnim.

Teške posljedice rata

Prema podacima koje je objavila iranska državna agencija IRNA, u Iranu je od početka sukoba 28. veljače poginulo više od 1.750 ljudi, dok su deseci tisuća ranjeni.

Podatke je iznio zamjenik stalnog predstavnika Irana pri Međunarodnoj pomorskoj organizaciji, Pouria Kolivand.

Netanyahu: Rat nije gotov

Benjamin Netanyahu poručio je da šira kampanja protiv Irana i dalje traje, bez obzira na diplomatske inicijative iz Washingtona.

Naglasio je da operacije protiv Hezbollaha ostaju ključni dio strategije te da je Izrael odlučan "temeljito promijeniti stanje u Libanonu".

Iranski uvjeti za kraj rata

Teheran je posredstvom posrednika dostavio Washingtonu pet uvjeta za okončanje sukoba:

1. Obustava agresije i atentata
2. Mehanizmi koji jamče da Iran neće ponovno biti napadnut
3. Isplata ratne odštete
4. Prekid sukoba na svim frontama i s povezanim skupinama
5. Međunarodno priznanje iranskog autoriteta nad Hormuškim tjesnacem

Teheran odbacio američki plan

Iranski dužnosnik izjavio je za Reuters da odgovor na američki prijedlog nije "pozitivan" te da se dokument i dalje analizira.

Iran smatra uvjete pretjeranima te poručuje da će rat završiti kada sam procijeni da su njegovi uvjeti ispunjeni.

Zahtjev za priznanjem suvereniteta nad Hormuškim tjesnacem opisuje se kao "prirodno, zakonsko pravo".

Kritike američke politike

Sukob traje već gotovo mjesec dana, a učestale kontradiktorne izjave američkog predsjednika izazivaju nesigurnost među saveznicima. Dok jedan dan govori o završetku rata, drugi dan kritizira partnere i NATO zbog neuključivanja u deblokadu Hormuškog tjesnaca.

Hrvatski državljani i dalje u regiji

Rat je zatekao i hrvatske državljane koji su u regiji boravili turistički ili poslovno. U repatrijacijskim operacijama Hrvatska je evakuirala stotine građana, ponajviše iz zemalja Zaljeva, dok se prema podacima nadležnih institucija u Iranu i dalje nalazi oko deset hrvatskih državljana.