Razotkrivena sramotna priča iz Osijeka. Ovako državni vrh u zaborav gura heroja koji je pokušao spriječiti rat

03.12.2023. 09:12:00

Branitelji tri godine žele podići bistu Josipu Reihl Kiru. Policija se tome protivi, Plenković i Božinović im ne odgovaraju

Već tri godine, bez ikakva uspjeha, Udruga hrvatskih branitelja Domovinskog rata policije Osječko-baranjske županije ustrajava u namjeri podizanja spomen biste Josipu Reihl Kiru, ubijenom šefu osječke policije, 1. srpnja 1991. godine na punktu između Osijeka i Tenje, koji su kontrolirali pripadnici rezervnog sastava MUP-a.

Predsjednik udruge Darko Mikolin ima opsežnu zbirku pisama upućenih visokim državnim dužnosnicima u kojima traži podršku kako bi se i podizanjem biste izborili da Reihl Kir dobije mjesto u hrvatskoj povijesti kakvo mu pripada. Smatraju kako je Reihl Kir već godinama marginaliziran i kako se hrvatsko društvo maćehinski odnosi prema iznimnom policajcu koji je životom platio svoje mirotvorstvo i pokušaj da se smanje tenzije i spriječi ratni sukob koji se rasplamsao nakon što ga je ubio Antun Gudelj, tada pripadnik rezervnog sastava MUP-a.

Božinović ignorira dopis

Mikolinova kolekcija pisama ne može se nazvati prepiskom jer je na samo jedno od mnogih dobio odgovor, birokratski sročen i krajnje načelan. Potpisao ga je ministar hrvatskih branitelja i potpredsjednik Vlade Tomo Medved. Drugi potpredsjednik Vlade, ministar unutarnjih poslova, Davor Božinović, čak se ni to nije udostojio. Posve je ignorirao Mikolinov dopis u kojem traži pomoć za podizanje biste ubijenom načelniku osječke policije.

“Kad sam ministra Božinovića 2. svibnja ove godine sreo na polaganju vijenaca u Borovu Selu u čast poginulim redarstvenicima podsjetio sam ga na zamolbu da pomogne u realizaciji ideje naše udruge. Rekao je kako je u svom govoru spomenuo Reihl Kira, no ja sam tražio konkretan odgovor pa me uputio da se obratim osječko-baranjskoj županiji”, kaže Darko Mikolin za Telegram. Dodaje kako na žalost podršku nije dobio ni na lokalnoj razini.

General se sakrio u trgovinu

Kolekcija Mikolinovih dopisa sadrži i ono upućeno generalu Marijanu Marekoviću, posebnom savjetniku predsjednika Republike za veterane Domovinskog rata. Nikakav odgovor nisu dobili, a predsjednik spomenute udruge, Mikolin, kaže kako je Marekovića sreo jednom prigodom, ali se ovaj, vidjevši ga, sklonio u obližnju trgovinu.

Nikakav odgovor nisu dobili ni od premijera Andreja Plenkovića kome su se obratili 15. lipnja prošle godine obavještavajući ga kako je Udruga hrvatskih branitelja Domovinskog rata policije Osječko-baranjske županije Josipu Reihl Kiru dodijelila priznanje ”Ponos slavonskih branitelja policije”, napominjući da pokreću i postupak za izradu biste.

U pismu na koje nikada nisu dobili odgovor stoji i rečenica koja očito nije bila prinesena premijerovoj pažnji: ”Pošto naša Udruga nema financijsku konstrukciju oko pokretanja kompletne procedure ishodovanja dozvola, izrade ostale dokumentacije i izradi same biste, molimo vas da budete financijski pokrovitelj te da nam dadete potrebnu pomoć i podršku u svezi provedbe sveobuhvatnog postupka”.

Policija se protivi bisti

“Pokušavali smo potražiti i pomoć nevladinih udruga i pripremili memorandum čiji je isključivi cilj bio surađivati na inicijativi podizanja biste Reihl Kiru. Uključilo se šest nevladinih udruga, međutim kada je prije nešto više od godinu dana memorandum pripremljen ni jedna ga nije potpisala”, kaže Mikolin.

Pomoć za podizanje biste mučki ubijenom načelniku osječke policijske uprave pokušali su potražiti i kod gradonačelnika Zagreba, Tomislava Tomaševića. Lokalna čelnica platforme Možemo!, ujedno i osječka gradska vijećnica Katarina Kruhonja, potvrdila je za Telegram da je takvih nastojanja bilo, da je Tomašević podržao inicijativu, ali je stav bio kako bi lokalna sredina trebala biti glavni inicijator.

Razgovarala je, veli, i s čelnicima Grada Osijeka koji su također podržali inicijativu. Spomenuli su, međutim, da ne žele ulaziti u prijepor o mogućoj lokaciji spomenika. Mikolin i njegova udruga žele da bista Reihl Kiru bude podignuta u neposrednoj blizini zgrade PU osječko-baranjske u parkiću uz Trg Lavoslava Ružičke, čemu se policija, navodno, protivi.

Supruga podržava inicijativu

“Ne želimo pristati da se bista Reihl Kira postavi podalje od središta grada, na početku ulice koja nosi njegovo ime. U policiju svakodnevno dolazi velik broj građana po dokumente i isprave i upravo bi to mjesto bilo idealno za postavljanje biste”, odlučan je Mikolin. Kaže kako su istražili da se zemljište na koje bi željeli postaviti bistu Reihl Kira nalazi na istoj katastarskoj čestici na kojoj je i zgrada Policijske uprave i u vlasništvu je Republike Hrvatske. Zato bi, da postoji volja, problem lokacije bilo vrlo lako riješiti.

Udruga branitelja policajaca ima suglasnost Jadranke Reihl Kir, supruge ubijenog policijskog načelnika koja se slaže s njihovom zamisli. Razgovarali su i s akademskim kiparom Dejanom Durakovićem i Ivanom Mačešićem Jurinom, direktorom Ljevaonice umjetnina ALU i dobili podatke o troškovima izrade biste.

Suglasnosti nema, vlada sveopća šutnja

U odgovoru ministara Medveda na inicijativu za podizanje biste Reihl Kiru stoji, među ostalim, kako Ministarstvo branitelja ”podupire inicijative izgradnje spomen-obilježja hrvatskim braniteljima i civilnim stradalnicima Domovinskog rata, pod uvjetom da o izgradnji postoji suglasnost svih zainteresiranih…”.

Čini se da je problem upravo u tome. Ni nakon 32 godine od ubojstva šefa osječke policije te suglasnosti nema. Vidljivo je to i iz sveopće šutnje kojom je ta inicijativa dočekana.

Dok u Vukovaru tamošnji gradonačelnik Ivan Penava na svakom koraku gradi spomen obilježja, pa među ostalim postoji i spomenik ispaljenoj neprijateljskoj granati a odnedavno i spomen obilježje prvom srušenom zrakoplovu JNA u Domovinskom ratu, u Osijeku nije moguće podići bistu Josipu Reihl Kiru.

Izvor: telegram/Foto:Screenshot

Izvorni autor: Drago Hedl

Autor:

Važna obavijest:

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu PDN dopušteno je samo registriranim korisnicima.

Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu PDN te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.