Roberta Metsola ponovno izabrana za predsjednicu EU parlamenta
EU zastupnici su utorak tajnim glasovanjem izabrali predsjednicu Europskog parlamenta, a povjerenje na mandat je još jednom dobila Roberta Metsola (EPP). Dobila je 562 glasa od ukupno 699.
Novi zastupnici Europskog parlamenta izabrali su u utorak maltešku europarlamentarku Robertu Metsolu za predsjednicu tog tijela EU-a na konstituirajućoj sjednici svog 10. saziva.
Metsola svoj mandat predsjednice EP-a nastavlja nakon što je u prvom krugu glasanja dobila podršku 562 zastupnika na plenarnoj sjednici novog saziva Parlamenta u Strasbourgu dok je njena protukandidatkinja Španjolka Irene Montero, koju je u ponedjeljak kandidirao klub zastupnika Ljevica dobila 61 glas. Obje su se prije glasanja kratko obratile zastupnicima, no kandidaturu Montero ocjenjivalo se simboličnom.
Metsolin govor u kojem je isticala privrženost europskim vrijednostima i najavila kontinuitet dosadašnjih politika EU-a, poglavito u vanjskoj politici, većina zastupnica pozdravila je snažnim pljeskom.
Montero je u svom obraćanju zastupnicima zatražila da EU prirotet da postizanju mira u Ukrajini dok je snažno osudila intervenciju Izraela u Gazi nazvavši je genocidom koji se ne bi mogao događati bez podrške Europe vladi izraelskog čelnika Benjamina Netanyahua, što je izazivalo povremena negodovanja dijela zastupnika.
Malteška pučanka je u prethodnom sazivu na mjestu čelnika parlamenta u siječnju 2022. naslijedila talijanskog socijalista Davida Sassolija a u drugoj polovici mandata ovoga saziva Parlamenta, od početka 2027. na dužnost predsjednika trebao bi doći netko iz redova socijalista, po dogovoru dvije najveće zastupničke skupine EP-a iz 2009., socijalista i pučana.
Saziv Europskog parlamenta traje pet godina, a njegovi predsjednici imaju mandat od dvije i pol godina, biraju se početkom i na polovici rada saziva a imaju široke izvršne i predstavničke ovlasti. Biraju se postupkom tajnog glasovanja koje može imati do četiri kruga. Za izbor predsjednika do eventualnog četvrtog kruga potrebna je apsolutna većina valjanih glasova, tj. 50 % plus 1 glas.
Metsola je u utorak u prvom krugu dobila široku potporu zastupničkih klubova koji se smatraju proeuropskim, od zastupnika njene Europske pučke stranke, socijalista, liberala pa do velikog broja zastupnika Zelenih.
Metsola je bivša odvjetnica, majka četvero djece, a u braku je finskim demokršćaninom čije je prezime uzela. Metsola je treća žena na čelu EP-a nakon Simone Veil (1979.-1982.) i Nicole Fontaine (1999.-2002.). U Europskom parlamentu je od 2013. godine, a još je 2004. kao studentica vodila kampanju za ulazak Malte u EU.
Jačanje desnice
Sastav Europskog parlamenta u novom sazivu obilježava veći broj zastupnika krajnje desnice koji su sada podijeljeni u dva kluba, Patrioti za Europu i Europa suverenih nacija.
U prethodnom sazivu krajnja desnica bila je okupljena u klubu Identitet i demokracija koji je prestao postojati.
Patrioti za Europu su po broju zastupnika s trećeg mjesta istisnuli klub Europskih konzervativaca i reformista (ECR) koji se također svrstava u desnicu, no koji je unatoč izraženijem “euroskepticizmu” bliži političkom centru. ECR-u se iz Hrvatske pridružio i novoizabrani eurozastupnik Domoljubnog pokreta Stephen Nikola Bartulica. ECR ima 78 zastupnika u ovom sazivu.
Nova skupina Patrioti za Europu, koju je inicirao mađarski premijer Viktor Orban imat će 84 zastupnika, a uz 11 mađarskih zastupnika najutjecajnije skupine su zastupnici francuskog Nacionalnog okupljanja Marine Le Pen, kojih je 30, te talijanska Liga s osam zastupnika.
Za predsjednika tog kluba je izabran Jordan Bardella iz francuske krajnje desne stranke Nacionalno okupljanje (RN), koij je na nedavno održanim francuskim izborima bio kandidat desnice za francuskog premijera.
Drugi krajnje desni klub Europa suverenih nacija za sada ima 25 zastupnika iz osam članica a predvodi je Alternativa za Njemačku (AfD) s 14 zastupnika.
Iako su europski birači na izborima u lipnju osjetno osnažili desnicu u Europskom parlamentu, proeuropski klubovi, pučani, socijalisti, liberali i zeleni, koji su i do sada imali najveći utjecaj na politike EP-a još uvijek imaju uvjerljivu većinu. Europski parlament u novom sazivu do 2029. godine ima 720 zastupnika, 15 više nego u prethodnom.
Najbrojniji su zastupnici Europske pučke stranke s 188 zastupnika, a jedna od 10 potpredsjednika kluba je zastupnica HDZ-a Željana Zovko. Uz Zovko HDZ u klubu pučana ima još pet zastupnika. Dosadašnjim zastupnicima iz prethodnog saziva, Karlu Ressleru, Sunčani Glavak i Tomislavu Sokoli, pridružili su se Nikolina Brnjac i Davor Ivo Stier. Stier je već bio zastupnik u 8. sazivu EP-a. Od izabranih kandidata s liste HDZ-a za Europski parlament od svojih mandata eurozastupnika su odustali premijer Andrej Plenković i dosadašnja povjerenica Europske komisije Dubravka Šuica.
Po broju iza pučana su socijalisti (S&D), 136 zastupnika, među kojima je i četvero SDP-ovih zastupnika iz 9. saziva, Tonino Picula, Biljana Borzan, Romana Jerković i Predrag Fred Matić.
Hrvatska nakon Davora Škrleca koji je bio zastupnik od 2014. do 2019. ponovno ima zastupnika u klubu Zelenih, Gordana Bosanca izabranog s liste Možemo. Zeleni u novom sazivu imaju 53 zastupnika, 19 manje nego u prethodnom. Hrvatskih zastupnika, međutim, nema više u utjecajnom klubu liberala s Renew (77 zastupnika) obzirom da IDS-ov Valter Flego, koji je u prethodnom sazivu aktivno radio na temama prometnog povezivanja i digitalizacije u EU-u, nije dobio dovoljan broj glasova za još jedan mandat.
Klub Ljevica, u kojem Hrvatska nema zastupnike, ima 46 europarlamentaraca.
Konstituirajuća sjednica EP-a nastavlja se u utorak izborom 14 potpredsjednika a do petka će zastupnici definirati broj odbora, pododbora i izaslanstva parlamenta te članstva i čelna mjesta u u tim tijelima Parlamenta.
Proeuropski klubovi neformalno su najavili stvaranje takozvanog “sanitarnog koridora” spram krajnje desnice što znači da će nastojati onemogućiti da zastupnici tih klubova preuzmu utjecajne uloge u parlamentu i njegovim odborima.
Montero, kandidatkinja Ljevice za predsjednicu EP-a, upozorila je, međutim, u svom govoru da bi takve politike mogle biti kontraproduktivne i zapravo osnažiti desnicu i njenu popularnost.
Jedan klub zastupnika više
U novom sazivu Europskog parlamenta je 54 posto novih zastupnika u. a udio žena je 39 posto.
Austrijanka Lena Schilling (Zeleni)iz Austrije najmlađa je zastupnica u Europskom parlamentu (23), dok je Talijan Leoluca Orlando (Zeleni) (77 godina) najstariji.
Na početku desetog saziva postoji osam klubova zastupnika, što je jedan više nego u prethodnom parlamentarnom sazivu. 33 zastupnika u Europskom parlamentu djelovat će kao nezavisni zastupnici.
