Rusi sve jače pritišću obranu Kijeva, žele zauzeti veliku hidrocentralu, čuli se Zelenski i Biden

Najvažnije događaje jedanaestog dana ruske invazije na Ukrajinu pratimo iz minute u minutu

Ključni događaji

- Jedanaesti je dan ruske invazije na Ukrajinu

- Ruske snage pritišću obranu Kijeva, bombardiraju i druge gradove, a posebno je teško na jugu, u Mariupolju
- Gradonačelnik Mariupolja tvrdi da je grad u humanitarnoj blokadi nakon propale evakuacije civila zbog kršenja primirja

- Globalni kartičarski divovi VIsa i Mastercard pridružili su se nizu multinacionalki koje obustavljaju svoje poslovanje u Rusiji

- Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski razgovarao je s američkim kolegom Joeom Bidenom o nastavku američke podrške ukrajinskoj borbi

- Poljska razmatra slanje svojih MiG-ova 29 Ukrajini, a Bijela kuća pak razmatra da Varšavi nadomjesti flotu novijim avionima tipa F-16

- Britanski premijer Boris Johnson iznio je plan u 6 točaka za odgovor na rusku invaziju

Jedanaesti je dan  ruske invazije na Ukrajinu

"Žestoke borbe"   za kontrolu nad južnim gradom Mikolajevom i sjevernim Černjihivom

 Ukrajinske oružane snage vode "žestoke borbe" protiv ruskih za kontrolu nad južnim gradom Mikolajevom i sjevernim Černjihivom, objavio je ukrajinski glavni stožer u priopćenju, a vode se i borbe za kontrolu nad Kijevom i Harkovom.

Rusko ministarstvo obrane priopćilo je da njegove snage provode široku ofenzivu u Ukrajini i zauzele su nekoliko gradova i sela, objavila je u nedjelju ruska novinska agencija Interfax.

Ukrajinske oružane snage priopćile su u nedjelju da provode niz obrambenih operacija, uključujući u istočnom dijelu okruga Donjeck, u Slobožanskom i gradu Černjihivu te da je Rusija nastavila s naporima da opkoli Kijev i drugi po veličini grad Harkov. Niz eksplozija čuo se u noći na nedjelju u Harkovu, javljaju ukrajinski mediji.

Sumi i Lebedin na sjeveroistoku Ukrajine meta su ruskih napada, rekao je u subotu kasno navečer Dmitro Živicki, čelnik regionalne uprave Sumija na Telegramu. Ruski zrakoplovi uništili su u subotu skladište hrane, građevinskog materijala i parkiralište na području Sumija, a u petak je uništena toplana i elektrana. Grijanje više ne radi u cijeloj Ohtirki, koja se nalazi između Sumija i Lebedina, a na nekim područjima nema više ni vode ni struje.

"Što da kažem, sama Ohtirka je djelomično nestala", napisao je Živicki. U ruskom raketnom napadu tamo je u utorak ubijeno sedamdeset ukrajinskih vojnika. Informacija se nije mogla neovisno provjeriti.

Napadi na ukrajinske gradove Mariupolj i Volnovahu nastavljeni su u subotu nakon što je Rusija službeno prekinula kratki prekid vatre kako bi se omogućila humanitarna evakuacija, priopćilo je rusko Ministarstvo obrane. Mariupolj je strateški grad na Azovskom moru koji danima gađa rusko topništvo i opkoljen je. Volnovaha, s oko 20.000 stanovnika, nalazi se oko 65 kilometara sjeverno od Mariupolja.

Prema Ujedinjenim narodima, 351 civil poginuo je otkako je Rusija prije 11 dana započela invaziju, iako se vjeruje da je broj veći jer UN objavljuje samo brojke koje se mogu neovisno provjeriti. Ozlijeđeno je 707, među kojima 36 djece.

Zauzimanje Mariupolja i Volnovahe bila bi značajna pobjeda za Moskvu, budući da bi se ruske trupe tada spojile s drugim ruskim snagama u regiji Doneck i na poluotoku Krim.

 

Prema najnovijim podacima iz ukrajinske vojske, ruske trupe nastavljaju s pritiskom na obranu Kijeva, a istovremeno granatiraju Harkov na sjeveru države te Mikolajev na jugu, čijim bi padom bio otvoren put za ofenzivu na Odesu. U fokusu im je i Mariupolj na jugoistoku čijim se padom nastoji uspostaviti kopnena veza između Krima, koji je u ruskim rukama još od 2014. godine, i same Ruske Federacije.

U Mariupolju je u subotu bilo proglašeno primirje zbog, kako su u Moskvi rekli, uspostave humanitarnih koridora kojima bi se organizirala evakuacija civila. No, prekid vatre nije izdržao - ukrajinska strana za kršenje optužuje rusku, a ruska ukrajinsku - i evakuacija je odgođena, navodno bi novi pokušaj mogao uslijediti tijekom nedjelje.

Mariupolj u humanitarnoj blokadi

Gradonačelnik Mariupolja izjavio je da se njegov grad u nestašici komunalnih usluga suočava s “humanitarnom blokadom”. Ruske vojne jedinice prerezale su svih 15 dalekovoda do grada koji je bez električne energije već pet dana, rekao je gradonačelnik Vadim Bojčenko za ukrajinsku televiziju.

Dodao je kako su se ljudi tresli od zime u svojim stanovima jer su sve toplane imaju pogon na električnu energiju. Niti mobilna komunikacija radi bez struje, objasnio je. Čak i prije početka rata, glavni gradski vodovod je isključen, pa su pet dana nakon početka invazije potrošene sve rezerve vode. Optužio je rusku stranu da je isključenju svih komunalnih usluga pristupila metodološki i tako podigla pritisak.

Bojčenko je optužio rusku vojsku i za pucanje po autobusima kojima su civili humanitarnim koridorom trebali biti evakuirani iz grada. Od 50 autobusa, ostalo ih je samo 20, rekao je Biočenko. “Možda nećemo imati autobusa do sljedeće prilike za evakuaciju”, izjavio je. Ovu informaciju nije moguće neovisno potvrditi, objavila je agencija dpa.

Bojčenko je ponovio zahtjev za uspostavom koridora kojima će starije osobe, žene i djeca moći napustiti grad.

Bitka za hidroelektranu

Ukrajinska vojska upozorila je u nedjelju kako ruske snage žele zauzeti branu ključne hidroelektrane južno od glavnog grada Kijeva nakon što je u invaziji do sada zauzela nekoliko energetskih infrastrukturnih objekata.

U izvješću objavljenom rano u nedjelju, vrh ukrajinske vojske ustvrdio je da je Rusija planirala zauzeti branu Kanivske hidroelektrane koja se nalazi 150 kilometara južno od Kijeva na rijeci Dnjepar.

Do sada, ruska vojska je u invaziji na Ukrajinu uništila, napala ili zauzela nekoliko energetskih infrastrukturnih objekata, uključujući i najveću europsku nuklearku u gradu Zaporožju.

Također, u izvješću navode kako su ruske jedinice pokušale sve kako bi ušle u jugozapadne dijelove Kijeva. U subotu navečer, sirene za uzbunu aktivirane su se nekoliko puta. Ruske trupe također su pokušale pristupiti autocesti u blizini kijevske međunarodne zračne luke.

U smjeru Kozeleca, grada koji se nalazi na 70 kilometara sjeveroistočno od Kijeva, primijećeno je kretanje 100 jedinica s oružjem i drugom vojnom opremom, uključujući i bacače raketa.

Udar Vise i Mastercarda

Kasno u subotu divovi globalnog kartičnog poslovanja Visa i Mastercard objavili su da obustavljaju transakcije u Rusiji, što je posljedica njezine invazije na Ukrajinu. "Zbog nezabilježena karaktera postojećeg sukoba i nesigurne ekonomske situacije, odlučili smo obustaviti naše usluge u Rusiji", objavio je Mastercard.

Suparnička Visa gotovo je istovremeno objavila da će "suradnji s klijentima i partnerima obustaviti sve transakcije putem Vise u predstojećim danima".

"Prisiljeni smo odgovoriti na rusku invaziju na Ukrajinu i neprihvatljive događaje kojima svjedočimo", kazao je izvršni direktor Vise Al Kelly.

Kartice Vise i Mastercarda izdane u Rusiji više se neće prihvaćati u inozemstvu, a kartice izdane izvan Rusije u njoj više neće raditi, objavile su dvije američke kartične kuće. Visa, Mastercard i American Express već su poduzeli mjere kojima sprečavaju sankcionirane ruske banke da se služe njihovom poslovnom mrežom. Nabrojene tvrtke tako su se pridružile nizu brendova koji zadnjih dana napuštaju Rusiju zbog napada na Ukrajinu i uvedenih joj međunarodnih sankcija.

Razgovor Zelenski-Biden

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski objavio je da je s američkim predsjednikom Joeom Bidenom razgovarao o sigurnosti, financijskoj podršci Ukrajini i nastavku sankcija protiv Rusije.

“Kao dio konstantnog dijaloga, imao sam još jedan razgovor s predsjednikom”, objavio je Zelenski na Twitteru.

Bijela kuća objavila je kako je poziv trajao 30 minuta te da je Biden je u tom razgovoru pozdravio odluku Vise i Mastercarda o suspenziji njihovih operacija u Rusiji.

"Predsjednik Biden podiže sigurnosnu, humanitarnu i ekonomsku pomoć Ukrajini i surađuje s Kongresom kako bi osigurao dodatna financiranja", dodala je Bijela kuća.

Borisov plan od 6 točaka

Britanski premijer Boris Johnson pozvao je lidere država da se pridruže planu od šest točaka kako bi odgovorile ruskoj invaziji na Ukrajinu, u kojemu je predviđena humanitarna podrška Ukrajini kao i izazivanje najveće moguće ekonomske štete Moskvi.

Uoči sastanaka s liderima Kanade, Nizozemske i centralne Europe u Londonu sljedeći tjedan, Johnson je u subotu rekao kako invazija ruskog predsjednika Vladimira Putina mora doživjeti neuspjeh te da se mora vidjeti kako ne uspijeva.

“Nije dovoljno da pokažemo podršku međunarodnom poretku zasnovanom na pravilima, moramo ga braniti protiv kontinuiranog pokušaja da se pravila nanovo napišu uporabom vojne sile”, rekao je Johnson u izjavi.

Iznio je i svoje ciljeve, među kojima su stvaranje internacionalne humanitarne koalicije za Ukrajinu, podrška njezinoj samoobrani te povećanje ekonomskog pritiska na Moskvu. Pozvao je i na uspostavljanje diplomatskih puteva za deeskalaciju uz punu uključenost ukrajinske vlade, veću sigurnost euroatlanskog područja, te na zaustavljanje “puzajuće normalizacije” ruskih aktivnosti u Ukrajini.

Nakon sastanaka s kanadskim i nizozemskim premijerima koje će održati u ponedjeljak, Johnson u utorak ugošćuje lidere Češke, Mađarske, Poljske i Slovačke, zemalja u koje se slijevaju ukrajinske izbjeglice. Velika Britanija planira ubrzati sankcije ruskim poslovnjacima kroz nove zakonske mjere koje će u ponedjeljak poslati u parlament.