Rusija pokušava zastrašiti Finsku i odvratiti je od ulaska u NATO: jutros su povrijedili njezin zračni prostor

Transportni helikopter ruske vojske Mi-17 jutros je ušao u finski zračni prostor najmanje 4 do 5 kilometara, poručili su iz Helsinkija: dok ova zemlja priprema kandidiraturu za ulazak u NATO, vrh Ruske Federacije očito je pokušava vojno zastrašiti.

Ovo nije prva registrirana povreda finskog zračnog prostora od strane Rusije: prvi sličan incident dogodio se još 8. travnja. Finska energetska kompanija Fennovoima nedavno je raskinula i ugovor težak čak 7, 5 milijardi eura s ruskom državnom energetskom tvrtkom Rosatom o izgradnji nuklearke. Finci su odluku obrazložili tvrdnjom da je rat u Ukrajini 'pogoršao rizike za projekt' koji je trebao generirati oko 10 posto finskih potreba za električnom energijom. Aktualna ruska povreda finskog zračnog prostora može se tumačiti i u kontekstu odmazde za taj čin.

Rusija je od početka invazije na Ukrajinu dosad narušila švedski, finski i danski zračni prostor. I finsko i švedsko pridruživanje NATO-u, budući da je riječ o povijesno neutralnim državama, očito izaziva snažan bijes u Kremlju. Vladimir Putin je objema državama obećao 'posljedice' i rekao da će u znak odmazde za taj čin uskoro prebaciti rusko nuklearno oružje u obližnje Baltičko more.

Analitičari su unaprijed upozorili da će Finska i Švedska vjerojatno biti podvrgnute ruskom pritisku dok razmatraju hoće li se pridružiti NATO-u. Vjerojatnim se smatraju i druga neprijateljska djela, poput kibernetičkih napada.

Velika većina finskih zastupnika i građana je za hitan ulazak u Atlantski savez. Finski predsjednik Sauli Niinisto trebao bi 12. svibnja objaviti svoj osobni stav o tom pitanju. Finska premijerka Sanna Marin izjavila je u srijedu da se nada da će se proces prijave njezine zemlje, kao i Švedske, završiti 'što je brže moguće'.

'Ako bi Finska i Švedska odlučile podnijeti zahtjev za članstvo u NATO-u, ključno je da proces ratifikacije odluke bude što kraći', rekla je najmlađa europska premijerka, ne respektirajući nimalo namjere hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića.

Carska Rusija vladala je Finskom 108 godina, prije nego što je ova zemlja proglasila neovisnost nakon Oktobarske revolucije 1917. godine. Staljinovim pokušajima da ovlada njezinim teritorijima suprotstavila se i u vrijeme Zimskog rata, 1939. godine, te Sovjetima nanijela teške gubitke prije nego što je bila prisiljena prepustiti Moskvi neka pogranična područja. Tijekom Hladnog rata između NATO pakta i Varšavskog saveza ova nordijska nacija ostala je neutralna, u zamjenu za sovjetska jamstva da na njih neće iznova izvršiti invaziju. Na ukrajinskom primjeru sad se uvjerila da nikakva ruska jamstva više ne vrijede.

Jednako ozbiljno pridruživanje NATO-u razmatra i Švedska. Vlada i parlament u Stockholmu trebali bi 13. svibnja raspraviti sigurnosnu situaciju, uključujući stajališta o članstvu u NATO-u. Čelnik NATO-a Jens Stoltenberg rekao je da će i Finska i Švedska biti 'dočekane raširenih ruku', ako se prijave za ulazak. Izgleda da ni on stav Zorana Milanovića o puno urgentnijim temama, a koje se tiču izbornog zakona u BiH, uopće nije procesuirao niti doživio dovoljno ozbiljno.