RUSKO-UKRAJINSKA KRIZA Jesmo li na korak do sukoba? Diplomat NATO-a potvrdio: ‘Da, Amerika razmatra slanje trupa...‘

‘SAD razmatra da premjesti jedan dio svojih vojnika smještenih u zapadnoj Europi u istočnu Europu‘

Nakon što su to učinile Sjedinjene Države, i britanska je vlada objavila da je pozvala obitelji diplomatskog osoblja u Kijevu da napuste zemlju. Najnoviji je to znak ozbiljnog zaoštravanja krize u Ukrajini, koja ni nakon nekoliko mjeseci pokušaja diplomatskog hlađenja tenzija u Ženevi i na virtualnim sastancima ne pokazuje naznake smirivanja.

Osoblje Europske unije ostaje na svojim pozicijama, a iz Londona i Washingtona poručeno je da odluka nije donesena iz nekog konkretnog razvoja događaja u protekla 24 sata, nego zbog mogućnosti da "Rusija u svakom trenutku krene u akciju protiv Ukrajine". U Kijevu su na odluku reagirali priopćenjem da je američko povlačenje dijela zaposlenika "preuranjeno" te odraz "pretjeranog opreza". Šef europske diplomacije Josep Borrell komentirao je da ne želi povlačenjem osoblja "unositi dramu" u postojeće tenzije.

Međutim, procijenjeno je da se najmanje 100.000 ruskih vojnika okupilo na granici s Ukrajinom u kojoj se stanovnici, posebice na pograničnom području, pripremaju na mogućnost širenja ratnih sukoba koji već sedam godina stabilno tinjaju i polako, ali neprekinuto odnose ljudske živote na području Donbasa u kojem vladaju proruski separatisti.

Dok traju pojačana vojna aktivnost na ruskoj strani i rad na stavljanju vojske u stanje vojne spremnosti, zemlje članice NATO-a šalju vojnu pomoć Ukrajini kao podršku vladi u slučaju da se doista dogodi ruska invazija. Amerika, koja je od ruske aneksije Krima i separacije Donbasa poslala 2,5 milijardi dolara vrijednu vojnu pomoć ukrajinskoj strani, poslala je novu pomoć. U subotu je u Ukrajinu tako stiglo 90 tona američke "smrtonosne pomoći" koja uključuje streljivo za branitelje na prvoj crti bojišnice.

Pomoć šalju Britanija, Estonija, Litva...

Vojnu su pomoć poslale i baltičke države, sjeverne ruske susjede. Američki državni tajnik Antony Blinken u subotu je rekao kako su Estonija, Litva i Latvija dobile dopuštenje da Kijevu pošalju protutenkovsko i protuzračno naoružanje američke proizvodnje.

Vojnu je opremu poslala i Velika Britanija. Riječ je o protutenkovskom sustavu, a ministar obrane Ben Wallace rekao je i da će mali broj britanskih časnika otputovati u Ukrajinu kako bi obučio tamošnje vojnike za rukovanje laganim protutenkovskim oružjem koje se lansira s ramena, a može pogoditi tenk s 800 metara i probiti oklop debljine 500 milimetara.

Njemačka je istodobno dočekana na nož u Ukrajini koja je i prije Berlin kritizirala zbog nedovoljne kritike Moskve. Njemački je general tijekom vikenda smijenjen zbog komentara da je "glupost" da će Rusija napasti. Međutim, službeni Berlin ne želi slati vojnu pomoć, inzistira na pokušaju da se smanje tenzije, a ministrica obrane Christine Lambrecht izjavila je da će Njemačka poslati medicinsku pomoć. Lambrecht je rekla da vojna pomoć "nije opcija" i da o tome vlada konsenzus u saveznoj vladi. Idući mjesec Njemačka će poslati kompletnu poljsku bolnicu, ukrajinsko osoblje će biti obučeno za korištenje, a Njemačku će to stajati 5,3 milijuna eura.

Međutim, s pomirljivim stavom Njemačke ne slaže se vlada u Kijevu koja je rekla da "hitno treba 100.000 kaciga i pancirki za volontere koji se priključuju proturuskim snagama". "Ozbiljnost situacije zahtijeva reviziju i promjenu smjera njemačke koalicije", poručio je ukrajinski veleposlanik u Njemačkoj Andrij Melnik.

Istodobno je u tijeku militarizacija okolnih zemalja. Danska, Španjolska i Nizozemska su među zemljama koje šalju vojne jedinice na istok Europe.

NATO je objavio da Danska šalje fregatu u Baltičko more te da se priprema poslati četiri bombardera F-16 u Litvu kako bi pomogla NATO-ovoj misiji zračnog nadzora regije. Španjolska šalje brodove koji će se priključiti NATO-ovim pomorskim snagama i razmatra slanje borbenih aviona u Bugarsku. Francuska je izrazila spremnost da pošalje borbene avione u Rumunjsku koji će biti pod NATO-ovim zapovjedništvom.

Nizozemska šalje brod i kopnene snage koje će biti u stavu pripravnosti za NATO-ove "snage reakcije". U travnju će poslati dva aviona F-35 u Bugarsku kako bi pomagali NATO-ove zračne aktivnosti na području Crnog mora.

Rusi nastavljaju s vojnim vježbama

Rusija je prošlog petka u sklopu svog ultimatuma zatražila niz sigurnosnih jamstava o neširenju NATO-a prema istoku dok su zapadne snage poručile kako su zemlje poput Ukrajine neovisne i same mogu birati žele li pripadati nekom obrambenom savezu. Rusija tvrdi da NATO pojačava pritisak na svojim istočnim granicama zbog čega se osjeća ugroženo. Moskva je zbog toga zatražila da se NATO-ove snage povuku iz zemalja koje nisu bile članice Saveza prije 1997. godine, a to su Bugarska i Rumunjska. Slanje novih snaga pokazuje da NATO ne samo da odbija taj ruski zahtjev, nego povećava svoju prisutnost, što je učinio i nakon ruske aneksije Krima 2014. godine (do koje je došlo nakon velikih prosvjeda na kojima su Ukrajinci jasno pokazali da se žele okrenuti Europi i europskim integracijama).

U međuvremenu Rusija nastavlja s vojnim vježbama ili pripremama za njih. Njezina Sjeverna flota aktivna je u Barentsovu moru u kojem se između 24. i 27. siječnja održavaju pomorske vježbe, javio je Barents Observer. Vježbe održavaju sve četiri ruske flote - osim one u Barentsovu moru na sjeveru, tu su i flota u Ohotskome moru na istoku, ona na Mediteranu te na Atlantiku, zapadno od Arktičkog oceana. U vježbama će sudjelovati 140 borbenih i opskrbnih brodova te ukupno 10.000 vojnika, objavila je TV Zvezda, televizijski kanal ruskog Ministarstva obrane.

Osim ratnih brodova, u vježbi će sudjelovati i 60 zrakoplova. Vojna vježba na moru počet će simultano sa zajedničkom kopnenom vježbom Rusije i Bjelorusije blizu granice s Poljskom i Litvom te nedaleko od granice sa zapadnom Ukrajinom. Vježba je nazvana "Saveznička odlučnost".

Prošli su tjedan tri ratna broda Sjeverne flote prolazila na provokativni način Baltičkim morem te su natjerali Švedsku da proglasi stupanj pripravnosti, šaljući nove vojnike na otok Gotland.

Tri ratna broda, zajedno s brodovima iz Baltičke flote stacionirana u Kalinjingradu, krenula su prema zapadu te će se, prema izvješću Tassa, u Mediteranu susresti s brodovima iz Pacifičke flote. Pomorska flota prošla je La Manche 20. siječnja te je prati francuski ratni brod.

Marionetska vlada

Američki državni tajnik Antony Blinken nije se daleko pomaknuo na sastanku s ruskim kolegom Sergejom Lavrovom. Za ponedjeljak popodne zakazao je sastanak videovezom s ministrima vanjskih poslova EU kako bi sa saveznicima raspravljao o tenzijama te o novom, kako je najavljeno, strogom paketu sankcija koje bi uslijedile u slučaju ruskog napada. Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov rekao je kako očekuje da Sjedinjene Države i NATO pošalju pismeni odgovor na ruske sigurnosne zahtjeve kasnije ovog tjedna.

U međuvremenu je britanski Foreign Office objavio da Moskva ima planove izvršiti invaziju na Ukrajinu i postaviti marionetsku vladu. Prema britanskim tvrdnjama, Moskva bi mogla postaviti novu vladu kojoj bi na čelu bio Jevhen Murajev, bivši član parlamenta koji kontrolira prorusku televiziju. Ta je objava dočekana sa šokom i skepsom u ukrajinskim političkim i medijskim krugovima. Ukrajina je poručila da "ozbiljno" reagira na te tvrdnje iz Londona. Kijev se odupire ruskim pokušajima da destabilizira ukrajinsku vladu i gospodarstvo, rekao je visoki politički savjetnik vlade.

Sam spomenuti Murajev odgovorio je da nije uključen ni u kakvu urotu i da je ta tvrdnja glupost. Murajev čak tvrdi da mu je zabranjen ulazak u Rusiju te da je u sukobu s bliskim saveznikom ruskog predsjednika Vladimira Putina pa stoga takva informacija "nije jako logična".