Hrvatski sabor je nakon dvomjesečne ljetne stanke počeo svoje jesensko zasjedanje.

Zasjedanje je otvoreno aktualnim prijepodnevom u kojemu pitanja članovima Vlade postavljaju zastupnici.

Odmah na početku Vidović Krišto tvrdi da Sabor krši zakone i da funkciju tajnika Sabora “vrši neovlaštena osoba”. “Vi mrtvo hladno kažete da nije problem što tajnik Sabora radi neovlašteno. Vi ste trebali staviti na dnevni red glasovanje o imenovanju tajnika Sabora”, poručila je Vidović Krišto predsjedniku Sabora Gordanu Jandrokoviću.

Predsjednik Hrvatske konzervativne stranke Marijan Pavliček tražio je od Sabora osudu zahtjeva predsjednika Srbije Aleksandar Vučića da srpska nacionalna manjina u RH izvjesi zastave. Jandroković je rekao da je o tome sve rečeno jučer.

“O tome je rečeno jučer, slobodno o tome možete govoriti tijekom rasprave, ali nemamo neku posebnu točku, ta tema ne zaslužuje raspravu, tema je promašena”, kazao je Jandroković.

Mlinarić iz Domovinskog pokreta premijera je pitao kada će podići tužbu protiv Srbije za ratnu odštetu? Također, govorio je o žrtvama Domovinskog rata i pozvao da se podigne tužba protiv Srbije.

“To je tema koju smo podigli na bilateralnoj razini. Tu temu nismo smetnuli s uma, radimo na tome”, kazao je premijer Plenković.

“Nemam ništa protiv vas, ali to ne mogu voditi udruge, već treba osnovati pravni tim koji će se time baviti”, odgovorio mu je Ćipe.

Troskot je ministra Čorića pitao je o situaciji s Hidrocentralom Lešće. Podsjetio je na nesreću i smrtni slučaj te nedavni slučaj kada je ženu pogodio nenajavljeni val vode iz hidrocentrale.

“Skoro smo i to tijelo strpali u sanduk i tražili je kod Siska”, kazao je Troskot. “Što mislite raditi po pitanju hidrocentrale koja naše mlade šalje u sanduke?”, pitao je Troskot ministra.

“Već smo Sanju poslali u sanduk, a skoro i Mirelu. Jedan amper struje ne vrijedi naših ljudi, svaka država bi zaustavili rad hidrocentrale”, kazao je Troskot, zahtjevajući prestanak rada hidroelektrane.

Zastupnik mađarske nacionalne manjine Robert Janković pitao je ministra Grlića Radmana o graničnim sporovima sa Srbijom i upozorio kako tamošnje stanovništvo ima velikih problema zbog toga što je to pitanje i dalje otvoreno.

“Podsjetit ću na genezu razvoja pokušaja utvrđivanja granične crte. Mi smo imali negdje u lipnju zadnju, 11. sjednicu, bilateralnu u Beogradu. Granica je negdje 326 kilometara. Pandemija je spriječila daljnju komunikaciju i mislim da je to bio jedini razlog. Mi sada ponovno nastojimo otvoriti to pitanje. Ako to ne riješimo sami, postoje Međunarodni sudovi. Hrvatsko stajalište proizlazi iz Banditerove komisije. Prema tome, te katastarske čestice pripadaju Republici Hrvatskoj. Mi smo paralelno nastojali ekonomski i monetarno uključiti ove dijelove u sustav Republike Hrvatske, ali taj problem ostaje dok god se ne riješi granično pitanje. Od toga nismo odustali. U svakom smislu nas opterećuje i pitanje nestalih. Time smo Srbiji uvjetovali daljnji razvoj odnosa. Optimist sam što se tiče lijeve obale Dunava. Planiram i otići tamo kako bi dao podršku našim nastojanjima”, odgovorio je ministar.

Šef SDP-a Peđa Grbin govorio je o sporoj obnovi i Zakonu o obnovi. Pokušao je prozvati premijera Plenkovića.

“Čujemo samo izlike zbog čega ne možemo početi sa stvarnom obnovom. Stvarna obnova još uvijek nije počela. Kada ćemo prestati sa izlikama i kada ćemo početi sa stvarnom obnovom?”, upitao ga je Grbin.

Plenković je kazao kako je Hrvatska uz pandemiju doživjela dva razorna potresa.

“Točno je, Hrvatski sabor je na prvoj svojoj sjednici usvojio Zakon o obnovi. I SDP je glasao za taj zakon i Vlada je tada rekla da će uvažiti sve moguće amandmane kako bismo postigli konsenzus oko teme oko koje trebalo pokazati solidarnost. Hrvatska je jedina zemlja u EU koja je, osim šteta od Covida, doživjela dva razorna potresa, a procijenjene štete su Covid puta 4, to govori procjena šteta u Zagrebu i Baniji. Ta činjenica je otpočetka bila jasna svima i obnova će biti tema kojom ćemo se baviti godinama. Ideja s ovim zakonom je bila da bude sveobuhvatan i da zadovolji dva temeljna načela. Prvo je sigurnost. Koncept konstrukcijske organizirane obnove nastao je kao stav države da želimo da zgrade koje nisu bile protupotresno izgrađene, dobiju svoju konstrukcijsku obnovu i da prežive eventualni novi potres.

Drugo, da damo građanima mogućnost da država stane iza njih u tom procesu obnove. Drugi aspekt je bila pravna sigurnost. Ni ja nisam zadovoljan dinamikom obnove, pogotovo jer smo ekspresno osigurali sredstva. Pokazalo se da imamo problem s imovinsko-pravnim odnosima, da imamo nedorečenosti u javnoj nabavi”, rekao je Plenković.

“Niste dali odgovor na pitanje kada možemo očekivati stvarnu obnovu. Do sada je obrađen svaki pedeseti zahtjev. Ovaj zakon ne funkcionira. Zakon ne funkcionira čak ni tamo gdje su ljudi sami obnovili zgradu pa traže refundaciju troškova. Ako ovako nastavimo obnova će biti najveći fijasko koji je država doživjela”, u očitovanju je kazao Grbin.

“Situacija u zdravstvu je neodrživa. Nemaju svi građani jednaku zdravstvenu zaštitu. Nismo dovoljno procijepljeni i pitanje je zašto nisu poduzete odgovarajuće mjere? Koje ćete reformske korake poduzeti”, pitala je Andreja Marić iz SDP-a ministra Beroša.

“U tijeku je priprema određenih reformskih koraka. Potpuno ste u pravu. Već su osnovane radne skupine koje rade na zakonskim promjenama koje će biti temelj ove reforme. Optimalno korištenje resursa i bolja organizacija, financija i ljudskih potencijala, to je cilj. Postavljanje adekvatnih financijskih okvira. To je racionalizacija troškova, optimalizacija sa ograničenim resursima. Moramo jasno odgovoriti na izazove i raditi na kvalitetnoj i fleksibilnijoj organizacijskoj strukturi. Imamo deset specifičnih mjera. Imamo i sedam mjera koje će se odnositi i na potenciranje izvrsnosti, nagrađivanje i praćenje rada. Desetljećima je u Hrvatskoj bio zanemarivan sustav specijalizacija”, rekao je Beroš.

Marić nije bila zadovoljna odgovor pa je nastavila kritizirati Beroša i nakon odgovora zamolivši za detaljan odgovor na pitanje pisanim putem. Kazala je da je oporba poslala niz dobrih prijedloga.