ŠEF MOL-a PREKINUO ŠUTNJU! Otkrio čiji je broj pisao Sanaderu u restoranu te žele li prodati INU!

Prvi put nakon pravomoćne presude predsjednik i izvršni direktor mađarske kompanije MOL Zsolt Hernadi dao je ekskluzivni intervju.
U razgovoru na RTL Televiziji otkrio je tko ga je iz hrvatske vlade zvao nakon Plenkovićeve najave da Hrvatska želi kupiti INA-u, objasnio je i zašto je pregledavao fotografije Damira Škugora, osumnjičenog u aferi izvlačenja 150 milijuna eura iz INA-e te što misli o Robertu Ježiću koji ga tereti da je podmitio bivšeg premijera Ivu Sanadera.
Ustavni sud odbio je njegovu žalbu i ne smije iz Mađarske do 2031., kada nastupa zastara na izvršenje zatvorske kazne zbog davanja mita Ivi Sanaderu.
“Sama odluka me nije iznenadila. A ono što je posebno zanimljivo je da se sastajemo upravo sada, ovaj tjedan, kada je ova odluka objavljena u srijedu. Naravno, nije me iznenadilo ni to što su, kao i obično, mediji prije mene doznali za tu odluku pa sam i ja to doznao iz Jutarnjeg lista, ali to je problem te priče koji se ponavlja već 12 godina – da svi saznaju malo ranije nego dotični”, rekao je Hernadi.
S obzirom na to da je na snazi europski uhidbeni nalog, objasnio je kako funkcionira njegov privatni i poslovni život, te putuje li.
“Pa, bilo je teško objasniti mojoj djeci da sada tata neće putovati s njima, možda na lijepi odmor na hrvatsku obalu ili negdje drugdje u svijetu. Ali općenito, ne poslujemo i posao ne planiramo na temelju toga koliko ja putujem, već na temelju onoga što riješimo, napravimo zajedno s našim kolegama. To mi je najmanje smetalo u poslovnom svijetu, uglavnom zato što, kad je izašla prva, pa potom i druga presuda arbitražnog suda, a na temelju istih tih presuda su svi u poslovnom svijetu rekli, ‘pa to je onda potpuno neshvatljiv i nedokučiv proces’. Može se živjeti ovako, bez daljnjega, ali kao privatnoj osobi to je bila vrlo neugodna stvar, pogotovo u početku”, otkrio je.
Dodao je i da je putovao službeno i s odgovarajućim papirima.
“Činjenica da se to moglo dogoditi je sama po sebi nedostojna. Da se može dogoditi da ovakvim pravnim postupkom, na temelju takvih dokaza, na temelju takvih argumenata, čelnik jedne od najvećih kompanija u srednjoj Europi bude stavljen u takvu situaciju, a da nema nikakvih dokaza, i da ga se zatvori u kavez, ako mogu to tako reći. No, oprostite, odluku su ovdje donijeli međunarodni arbitražni sudovi, to je jednoglasna odluka međunarodnih arbitražnih sudova, uključujući i suce koje je delegirala Hrvatska. Jednoglasnom odlukom rekli su da tu nema mita. Pa zašto onda ne mogu putovati?”.
‘Nije mi uručen poziv pred hrvatski sud’
Kaže, te argumente nikad nije došao objasniti hrvatskim sudovima jer nikakav poziv nije dobio.
“Dakle, Zsoltu Hernádiju nije uručen nikakav poziv pred hrvatski sud. A jedan od razloga tomu bio je i taj što je identična istraga provedena i u Mađarskoj, izvršeni su pretresi, izuzeta je dokumentacija te je na temelju toga utvrđeno da se nije dogodilo ono čime me se teretilo u Hrvatskoj. Nakon toga su, međutim, mađarska pravosudna tijela, na upit hrvatskih pravosudnih tijela, kazala da ne vide zajamčeno načelo jednakog tretmana, što je temeljno pravo u EU, a što su u cijelosti potvrdili međunarodni arbitražni sudovi”, tvrdi te napominje da su se međunarodni arbitražni sudovi izjasnili da nije bilo podmićivanja.
‘Nisam dao mito Sanaderu’
Tvrdi, nije dao mito Ivi Sanaderu.
“Ne samo da ja to tvrdim, to smo uspjeli i dokazati, točnije, nitko nije uspio dokazati suprotno. Vjerujemo li jednoj jedinoj osobi? Njegovo ime je Robert Ježić, koji je u ovom slučaju bio donekle pristran, jer je bio u zatvoru kada se sjetio da se ovdje dogodilo nešto poput podmićivanja, a sud poslije nije zanimalo ni u čijem je vlasništvu tvrtka kojoj je plaćeno tih 5 milijuna eura, a što Robert Ježić nikad nije rekao”, rekao je Hernadi te odgovorio na pitanje što se dogodilo s tih pet milijuna eura.
“To je ono što su istraživali međunarodni sudovi, nisu se libili istražiti i na temelju toga su zaključili da ne postoji sud u civiliziranom svijetu koji bi Roberta Ježića mogao svrstati u pouzdane svjedoke. Na temelju toga, međutim, ako on nije pouzdan svjedok, sve što je rekao ne može se potvrditi u tom obliku. Zsolt Hernádi se nigdje nije pojavio, Zsolta Hernádija nigdje nema, nisu uspjeli pokazati transfere ili bilo što drugo, postoji samo jedna stvar: „To je rekao Robert Ježić“”.
‘U restoranu sam Sanaderu pisao broj telefona’
Zatim se osvrnuo na famoznu snimku iz zagrebačkog restorana Marcellino na kojem on piše, kako je objasnio, broj telefona neke javne osobe iz Mađarske. Nije li to malo nevjerojatno?
“Niste li uočili da u Marcellinu, kada sjednem na javnom mjestu sa Sanaderom i razgovaramo, Sanader me pita za telefon, jedne, recimo, dugo godina javne osobe, starog političkog kolege, s kojim je provodio dosta vremena, a Sanader je htio putovati u Mađarsku, a i došao je u Mađarsku i želio se sresti s tom osobom. Tražio je njegov broj telefona. Ja sam njegov telefonski broj napisao na svoju posjetnicu, na poleđinu posjetnice, dao sam je Sanaderu, a on potom – koliko ja znam – s tom osobom sreo ovdje u Budimpešti koliko ja znam, ali kako…”, odgovara Hernadi te na pitanje tko je to, kaže, čovjek koji mu je nekad bio kolega političar i ne želi reći više od toga.
‘Kad smo preuzeli INA-u, bilo je zato što je praktički otišla u stečaj’
Je li njegov plan u 2000.-te bio da MOL bude strateški partner ili je planski ušao u tu priču da bi preko INA-e povećali i pojačali MOL?
“Godine 2003. mi smo kupili 25 posto Ine. Na potpuno javnom natječaju, za Inu su se natjecali OMV i MOL, a treći igrač, ruska kompanija, Rosnjeft, povukao se usred postupka, ostali smo nas dvoje, pod istim uvjetima, s istim ugovorima, koji su već unaprijed potpisani, jedino pitanje bilo je: tko nudi višu cijenu.
Tako je ušao MOL. Mi smo Inu preuzeli 2009. Između 2003. i 2009. mi nismo preuzeli Inu. Nismo mi upravljali Inom. Mi smo sjedili tamo, nismo dopustili donošenje određenih odluka koje su bile u našoj nadležnosti, ali inače nismo upravljali Inom. Inom je upravljala hrvatska država. Inom su upravljali menadžeri koje je postavila hrvatska država. Kad smo je preuzeli 2009., bilo je to zato što je Ina 2008. praktički otišla u stečaj”.
‘Ne želimo prodati’
Hernadi je komentirao i izjave premijera Plenkovića prije 7 godina da želi otkupiti dionice INA-e od MOL-a.
“A to što je gospodin Plenković najavio da želi otkupiti Inu, ja apsolutno razumijem da on želi otkupiti Inu. Ina je izvrsna kompanija u kojoj mi volimo biti i želimo je dalje razvijati. Od ovog trenutka lopta nije na našem terenu. Ako netko nešto želi, neka kaže: volio bih to kupiti za ovaj ili onaj iznos. Mi i dalje ne želimo Inu prodati, jer Ina je sastavni dio nas, mi smo zajedno dobri”, rekao je te pitao:
“Ali želite li je vi stvarno otkupiti? Žele li oni doista da Ina postane tvrtkom u državnom vlasništvu? Hoćemo li se vratiti na razdoblje prije 2009. godine? Žele li oni to stvarno? Kad bih je htio prodati. Ali zašto bih ja bio taj koji nudi cijenu, ako je ne želim prodati? Ako netko nešto želi, doći će. Ako vas netko zaprosi, stat će pred Vas. Naravno, mi ništa sličnog nismo dobili”.
‘Ne poznajem Škugora’
Zatim je bilo govora i o velikoj aferi u INI, otkrivenoj lani, u kojoj je oštećena za 150 milijuna eura. Jesu li mađarski direktori o tome nešto znali?
“Osoba je krivotvorila ugovore, antidatirala ugovore, sklopila ugovor za koji nije imala ovlasti, i to vjerojatno s nekim od svojih podređenih, a slala je i lažna izvješća unutar organizacije. Inače, samo bih tiho dodao da se, kad je cijela stvar otkrivena, i unutar Mola počelo provjeravati kakvi su to ugovori, da tim ugovorima nema mjesta, što će ti ugovori tamo? Ali kako god bilo, to je zločin. A kod nekog zločina reći da su za njega trebali znati svi… pa mene još jedino čudi što ja još nisam upleten, jer jedino još nedostaje da je i Zsolt Hernádi nešto znao o tom Škugoru. Iako nisam znao niti da ta osoba postoji u organizaciji…”.
Dodao je da Damira Škugora osobno ne poznaje, a očitovao se i o navodima da je MOL INA-u doveo do toga da
izvozi u Mađarsku jeftinu naftu, a onda uvozi skupe derivate.
“Kako se može reći da mi na tome zarađujemo više? Mislite li da mi tu sirovu naftu kupujemo jeftinije od bilo koga drugog? Da se usuđujemo to činiti dok se protiv mene vodi kazneni postupak, dok hrvatska vlada stalno postavlja pitanje zašto smo mi Mađari ovdje, dok pokreću svakakve postupke, a da mi istodobno jeftinije kupujemo proizvod koji je usporediv? Barel sirove nafte na tržištu je barel sirove nafte. To je isto, mi to vidimo, svi to vide, nije to komplicirana matematika. Ali reći da izvozimo jeftinu hrvatsku naftu u Mađarsku, a Hrvatska umjesto toga kupuje skupu naftu, nije točno: kupuje naftu po potpuno istoj cijeni.”.
Hernadi kaže da obnova Rafinerije u Rijeci ne napreduje odgovarajućom brzinom jer se dogodio covid i to je jedini razlog.
Na kraju je komentirao i odnos s Viktorom Orbanom.
“Poznajem ga. Ipak protumačimo to u odnosu na premijera: da smo poslovno bliski… kako da Vam kažem, podižu mi se obrve kad to čujem… naravno da ga poznajem. On je 3 godine mlađi od mene, a kao što sam već rekao, ja već 30 godina vodim razne velike tvrtke u Mađarskoj, pa kako ne bih poznavao vodeće mađarske političare?”, zaključuje intervju za RTL Televiziju.



