REKAO IM SVE

Dok dio hrvatske javnosti smatra da će obvezni vojni rok mladima donijeti potrebnu disciplinu i korisne vještine, drugi se tome oštro protive smatrajući kako je riječ o zastarjelom konceptu koji nema mjesta u današnjem društvu. Na Redditu je nedavno pokrenuta žustra rasprava upravo na tu temu.

Jedan je korisnik upitao zašto se ljudi protive služenju vojnog roka, a odgovori su bili brojni i vrlo različiti. Dok su neki isticali praktične razloge poput troška i neučinkovitosti, drugi su navodili dublje osobne razloge. Autor jedne od najzapaženijih objava istaknuo je kako se protivi vojnom roku zbog traumatičnih iskustava u obitelji povezanih s ratom. “Moj otac bio je branitelj od 1991. godine, ranjen je 1993. i cijeli život pati od PTSP-a. Država ga je ostavila samog sa svojim problemima, a frustracije je često liječio na nama djeci”, napisao je ovaj korisnik te dodao: “Ne želim trošiti svoj jedini život na državu koja ignorira ljude koji su za nju žrtvovali sve.”

Mnogi drugi korisnici složili su se s ovim stavom, naglašavajući moralne i etičke razloge protivljenja vojnoj obvezi. Jedan od njih napisao je: “Ne želim učiti kako oduzimati život. Svaki rat predstavlja zločin protiv čovječanstva i ne namjeravam biti dio toga.” Drugi korisnik jasno je poručio: “Služba u vojsci trebala bi biti individualna odluka, a ne zakonski nametnuta obveza.” Sličnog mišljenja bio je još jedan sudionik rasprave koji smatra da bi motivacija za vojsku trebala biti temeljena na želji pojedinca, a ne na prisili.

“Vojni rok nema stvarnu vrijednost”

Neki komentatori istaknuli su praktične razloge protivljenja vojnom roku. Jedan od njih smatra da je riječ o nepotrebnom trošenju resursa: “To je preskupo i nema stvarnu vrijednost.” Drugi dodaje kako bi bilo mudrije sredstva usmjeriti prema profesionalnoj vojsci: “Radije bih usmjerio sredstva na jačanje obrambenih sposobnosti, razvoj dronova ili protuzračne obrane.” Jedan korisnik posebno se osvrnuo na demografski aspekt problema: “Umjesto da pokušavamo zadržati mlade ljude ovdje, dodatno ih potičemo da napuste zemlju ili se pridruže vojsci što je zabrinjavajuće.”

Velik broj komentara odnosio se na licemjerje političkih elita koje zagovaraju vojni rok, ali svoju djecu šalju daleko od opasnosti. Jedna korisnica napisala je: “Kada djeca naših političara budu na prvoj crti bojišta, tek tada možemo ozbiljno razgovarati o ovoj temi.” Drugi komentator također ističe nepravdu sustava: “Ne želim žrtvovati svoj život dok djeca političara uživaju negdje drugdje.”

Neki sudionici rasprave smatraju da obvezni vojni rok jednostavno više nije prilagođen suvremenom načinu ratovanja. “Današnji ratovi vrlo su sofisticirani i ovise o visokoj tehnologiji. Obuka od nekoliko mjeseci neće vas pripremiti za moderne sukobe”, upozorio je jedan komentator. Drugi korisnik dodaje kako primjer Ukrajine pokazuje važnost tehnologije nad klasičnom pješadijom: “U Ukrajini ima više dronova nego vojnika. Obuka od dva ili tri mjeseca neće vam pomoći kada vam dron padne na glavu.”

Prihvatljive alternative

Među komentarima pojavila se i ideja civilne službe kao prihvatljive alternative za one koji ne žele služiti vojsku iz moralnih razloga. Jedan komentator ističe: “Sve dok postoji mogućnost civilne službe koja traje jednako dugo kao vojni rok, nemam pritužbi.” Zanimljiva rasprava razvila se oko pitanja izbora pojedinca u slučaju rata ili mobilizacije. Jedan komentator napisao je kako bi u slučaju rata jednostavno napustio zemlju prije zatvaranja granica, što je naišlo na kritike drugih sudionika rasprave koji smatraju da mobilizacija nije stvar osobnog izbora.

“Država ne pita hoćeš li služiti vojni rok ili ratovati – ako se ne pojaviš, doći će po tebe vojna policija”, upozorio ga je jedan sudionik rasprave. Rasprava jasno pokazuje duboku podijeljenost hrvatskog društva po pitanju obveznog vojnog roka. Dok jedni smatraju kako bi to bilo korisno za disciplinu mladih i obranu zemlje, drugi vide samo nepotrebno trošenje vremena, novca i ljudskih života.

Hoće li Hrvatska ponovno uvesti obvezni vojni rok ili će ipak prevladati stavovi onih koji ga smatraju zastarjelim konceptom – ostaje vidjeti u narednim godinama. No jedno je sigurno – ova tema nastavit će izazivati brojne polemike među građanima Hrvatske.