Jesmo li već zakoračili u Treći svjetski rat, a da toga još nismo svjesni?

Gledamo karte, pratimo udarne vijesti, slušamo analitičare – i svi ponavljaju isto: "situacija je napeta, ali još nije svjetski rat". No što ako već živimo njegovu prvu fazu? Ne kao blitzkrieg iz učionica povijesti, nego kao niz lokaliziranih požara koji gutaju planet. Polako, ali sigurno.

U ovom trenutku, diljem svijeta bjesni više od trideset ratnih sukoba. U svakom drugom – američki trag. Nekad izravno, nekad prikriveno, ali gotovo uvijek – prisutno. I nije riječ o teoriji zavjere, nego o običnoj karti svijeta. Pogledajmo pobliže.

Američki "mir" i svjetski kaos

SAD je, da parafraziramo staru šalu, jedina država koja ne može podnijeti da negdje vlada mir – osim ako ga oni nisu donijeli. Irak, Sirija, Afganistan, Libija, Ukrajina, Jemen… Svuda gdje Amerika kroči, nastaje "borba za demokraciju", a iza nje ostaju krateri, izbjeglice i razoreni identiteti.

Pitanje je: kad će netko proglasiti "borbu za demokraciju" i u Missouriju, Bronxu ili Detroitu?

Jer dok svijet gori, Americi ne smetaju deseci tisuća poginulih u Gazi, milijuni raseljenih u Jemenu, ni razorene bolnice u Ukrajini. Smeta im samo kad interesi ne idu u pravcu Washingtona.

Izrael – Iran: borba dva svijeta, a svi uvučeni

Na horizontu gori i još jedna eksplozivna linija – ona između Izraela i Irana. Nije više pitanje hoće li, nego kad. Iran tvrdi da ne razvija nuklearno oružje, Izrael im ne vjeruje. Svijet šuti, jer zna – prvi udar između Teherana i Tel Aviva značit će otvaranje vrata Armagedona.

A iza vrata čeka SAD. Ne samo kao saveznik Izraela, već kao dio veće igre: tko će kontrolirati Bliski istok, energetiku, svjetski narativ?

Ne zaboravimo – Iran već danas vodi rat preko svojih posrednika: Hezbolaha, Hutija, šijitskih milicija u Iraku i Siriji. Sukob tinja, ali kad planu – plamen će biti globalan.

Ukrajina – Rusija: borba za Europu, ali i nešto više

Rat u Ukrajini nije lokalni. On je ogledalo. Borba za teritorij, resurse, ali i globalni poredak. SAD i NATO na jednoj strani, Rusija na drugoj. Ulog? Sve. Od Donbasa do Zapadne obale Atlantika. I sve podsjeća na uvod u veći sukob – kao 1937. prije 1939.

Nitko ne želi priznati, ali svi znaju – ovo nije kraj. Ovo je početak nečega što još nismo ni definirali.

I dok sve gori – mi u Hrvatskoj?

Mi, kao i uvijek, sjedimo na rubu i čekamo. Gledamo karte, slušamo strane ambasade, šutimo. Naši vojnici odlaze u NATO misije, naši mediji prepisuju sa stranih agencija, naši političari govore o "europskim vrijednostima". A narod? On zna. Osjeća. Jer sve ovo je već viđeno.

Sad smo dio sustava. A kad sustav krene u rat – nitko ne ostaje po strani. No, ako se prisjetimo Domovinskog rata, oni koji imaju opet će pobjeći, a oni koji nemaju ZNA SE ....

Treći svjetski rat možda već traje

Neće ovaj rat imati službeni datum početka. Neće Hitler prijeći granicu. Neće Churchill držati govor. Neće se zvati "svjetski rat". Nazvat će ga drugačije – "operacija", "kampanja", "obrambeni odgovor". Ali kad brojimo milijune mrtvih i desetke država pod oružjem – što to drugo jest?

Vrijeme je da se prestanemo pitati hoće li biti svjetskog rata. Možda bi bilo poštenije zapitati se – jesmo li već u njemu, samo to još nitko nije službeno objavio?

Jer karte svijeta danas nisu nacrtane tintom. Nego krvlju.

DA JOŠ JEDNOM PODSJETIMO:

Trenutačno, svijet je zahvaćen brojnim oružanim sukobima: u Ukrajini bjesni rat protiv Rusije koji uključuje i indirektno sučeljavanje NATO-a i SAD-a s Moskvom; u Gazi traje krvavi rat Izraela protiv Hamasa, dok istovremeno Hezbolah na sjeveru prijeti otvorenom frontom iz Libanona; u Jemenu, Huti, potpomognuti Iranom, ratuju protiv saudijske koalicije uz američku podršku; u Siriji se i dalje vodi složen višestrani sukob između Assadovog režima, pobunjenika, Kurda, Rusije i američkih snaga; u Iraku, sukobi između šijitskih milicija i ostataka Islamske države tinjaju; u Afganistanu, nakon povlačenja SAD-a, Talibani vode zemlju dok se ISIS-K ponovno javlja; u Sudanu, brutalni građanski rat između dvije vojne frakcije uzrokuje tisuće mrtvih i milijune izbjeglica; u Etiopiji, regija Tigray proživjela je genocidni sukob protiv središnje vlasti; Somalija, Mali, Burkina Faso i Niger pogođeni su stalnim sukobima s islamističkim skupinama; u Mjanmaru, vojska brutalno guši pobune nakon državnog udara; DR Kongo suočen je s desecima oružanih skupina i međunarodnom ignorancijom; u Libiji, frakcije i milicije se bore za vlast u razorenoj državi; Haiti je pod opsadom naoružanih bandi; Armenija i Azerbajdžan imaju trajno nestabilne odnose oko Nagorno-Karabaha; Pakistan i Indija čuvaju krhki mir u Kašmiru; a Sjeverna Koreja prijeti regiji i svijetu svojom militarizacijom. Čak i u Latinskoj Americi, primjerice u Meksiku, narko-karteli vode sukobe koji odnose više života nego mnogi formalni ratovi. Na sve te sukobe nadovezuju se i brojne hibridne prijetnje, proksi ratovi i ideološke napetosti koje dodatno destabiliziraju svijet – i sve više podsjećaju na uvod u globalni sukob.

SAD – čuvar mira ili svjetski pirotehničar?

Sjedinjene Države od Drugog svjetskog rata nisu prošle nijedno desetljeće bez rata. Bilo kroz "borbu protiv komunizma", "rat protiv terora" ili danas "obranu demokracije", Amerika je uvijek tu – naoružana, spremna, umiješana.

Kad se negdje zapuca, pitanje više nije tko puca – nego tko sve prodaje oružje i tko nadgleda tokove nafte, plina i tržišta.