Škoro o premijerovu pozivu: ‘Nije vrijeme za ležerno ćaskanje uz kavu, uostalom, ja pijem čaj‘

Čelnik Domovinskog pokreta opet je istaknuo da će njegova stranka u novom sazivu Sabora biti konstruktivna oporba
Predsjednik Domovinskog pokreta Miroslav Škoro rekao je u utorak da se nije odazvao na premijerov poziv oporbi na sastanak, ocijenivši ga "neformalnim sastankom bez odgovarajuće forme komunikacije" s obzirom na ozbiljnost situacije, ali da razgovarati "svakako treba".
Škoro je to rekao odgovarajući na novinarska pitanja na press konferenciji, dodavši kako "nije vrijeme za ležerno ćaskanje uz kavu", primjerice o uvođenju eura, i da to "nije pravi način", a i da "on inače pije čaj". Predsjednik Domovinskog pokreta (DP) konferenciju za novinare održao je na temu uvođenja eura i aktualne političke situacije.
Upitan o mogućnosti da bude potpredsjednik Hrvatskog sabora, Škoro je rekao kako ostavlja mogućnost medijima da do konstituiranja Sabora imaju prigodu "još malo kalkulirati".
- Vidjet ćemo što će odlučiti ljudi koji kreiraju politiku u Hrvatskoj, hoće li biti 3, 4 ili 5 potpredsjednika. Kad nas budu ozbiljno pozvali na razgovor, mi ćemo tome ozbiljno pristupiti - izjavio je Škoro.
Na upit o "sudjelovanju SDSS-a u Vladi", Škoro je izjavio kako su iz HDZ-a rekli da će koalirati sa strankama istih svjetonazorskih pogleda na stanje u Hrvatskoj i rješenje različitih problema.
- Očito se oni prepoznaju u suradnji sa SDSS-om; koji je počinio ratni zločinac, Goran Hadžić - dodao je.
- Mislim da je to samo nastavak onoga što su radili do sad i ispunjavaju jedno od svojih predizbornih obećanja; kontinuitet vladavine će biti i dalje sa SDSS-om i nešto malo 'žetončića' - ustvrdio je.
Škoro je rekao da će Domovinski pokret biti konstruktivna oporba. "Zalažemo se za politike koje proizlaze za većim suverenitetom, boljim životom hrvatskih građana i sve inicijative u tom smjeru imat će punu podršku DP-a", izjavio je Škoro.
Podsjetio je da se zalažu za promjenu izbornog zakonodavstva, lakše raspisivanje referenduma, stvaranje poduzetničke klime.
Škoro je rekao i kako će vidjeti hoće li organizirati skupljanje potpise za "majku svih referenduma", tj. "referendum o referendumu" i da se utvrdi koliko je stvarno birača u Hrvatskoj, produlji vrijeme skupljanja potpisa barem na 30 dana i smanji cenzus od 10 posto.
U vezi s uvođenjem eura, smatra kako time gubimo monetarni suverenitet. Dodao je da će plaće i mirovine izražene u eurima biti jednako male. Najavio je da će DP zatražiti javnu raspravu i raspisivanje referenduma o uvođenju eura.
Izabrana zastupnica Domovinskog pokreta Vesna Vučemilović rekla je da osim pozitivnih, postoje i negativni aspekti uvođenja eura u Hrvatskoj o kojima se malo govori.
Ocijenila je i da postoji opasnost pada životnog standarda građana, koji je ionako već nizak i na razini oko 66 posto prosjeka EU, a u Slavoniji tek 35 posto. Ustvrdila je da stanovnici Turske imaju viši standard nego Hrvati.
Vezano za najavu iskazivanja cijena u kunama i eurima prije ulaska u eurozonu, smatra da to nije argument, dodavši da su u trgovinama odjevnih predmeta već godinama iskazane cijene u bar šest valuta.
Dodala je kako je potrebno da se "značajno povećaju plaće" i da u programu Domovinskog pokreta "jedan od zahtjeva" da minimalna plaća bude 5000 kuna kao iznos koji omogućava donekle dostojanstven život građanima.
Sukreator stranačkog gospodarskog programa DP-a, Ante Rončević, također je ocijenio da se uvođenjem eura gubi monetarni suverenitet i mogućnost vođenja monetarne politike Hrvatske.
- Kuna nam je potrebna barem još desetak godina da bismo imali instrumente monetarne politike - poručio je.
Rončević kaže da prije uvođenja eura treba odraditi još jako puno posla, definirati politike i dostići bar prosjek EU, jer smo, ustvrdio je, "sad njezino Kosovo i na dnu ljestvice uspješnosti".
Više iz kategorije: VIJESTI

„Putevima vjere ratnika“ danas u Solinu i Sinju u spomen na Petrušića i Šarića
Top vijest 12. rujna 1991. Vinkovci – srpski agresor ispalio na grad i okolicu stotine projektila

Maestral 12. rujna 1995. donio oslobođenje Šipova i teške gubitke kod Ljuše

Hrvatska 12. rujna 1991. krenula u razoružavanje JNA na vlastitom teritoriju

Sveto Letica 12. rujna 1991. stao na čelo Hrvatske ratne mornarice

Prije 35 godina slomljena obrana Hrvatske Kostajnice, dio branitelja krenuo u proboj prema Dubici

Psihijatar: Društvo je zatrovano agresijom, nije lako imati 15 godina

Poznati voditelj šokirao svijet: ‘Prošao sam četiri egzorcizma i nije prestalo’

16. prosinca proglašen Danom hrvatskih branitelja Istarske županije

Uhićen Vuk Vuković: SAD ga tereti za prijevaru

11. RUJNA OTVOREN JE JUŽNI LIČKI PRAVAC

POČAST BRANITELJIMA Prisjetili se 185 policajaca koji su prije 35 godina otišli prema Gradu Heroju
Prikazano 12 od 108582 članaka.
