Slabi li Plenkovićev utjecaj u EU? Njegov prijedlog nije uvršten u zaključke summita u Bruxellesu

Ono što se Plenković nadao da će biti dogovoreno, a nije bilo, je usuglašavanje oko posebnog izaslanika EU-a za pregovore u Ukrajini
Jedna od baltičkih država bila je protiv prijedloga hrvatskog premijera Andreja Plenkovića da se dogovori posebni izaslanik EU-a za pregovore u Ukrajini, neslužbeno je Večernjakov Tomislav Krasnec doznao nakon jučer održanog izvanrednog summita u Bruxellesu na kojem je bio i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski. U razgovoru s Petrom Balijom za Večernji TV Krasnec je analizirao ključne poruke koje su poslali europski lideri.
Ono što se Plenković nadao da će biti dogovoreno, a nije bilo, je usuglašavanje oko posebnog izaslanika EU-a za pregovore u Ukrajini. To je Plenković govorio od sigurnosne konferencije u Münchenu prije mjesec dana, pa se to pokušalo ugradili u zaključke, ali toga nema. Baltička zemlja, otkrio je neslužbeno Krasnec, koja je bila protiv Plenkovićevog prijedloga rekla je da ne vidi kakva je dodana vrijednost te funkcije.
- Ta država inače je uvijek za pomoć Ukrajini, ali činjenica da je ta država rekla da ne vidi dodanu vrijednost je malo ohladila dogovor oko te ideje imenovanja posebnog izaslanika EU-a. Možda i postoji argument toj tezi - bili ga Amerikanci uopće primili za stol? Kaja Kallas je nedavno doputovala u Washington, a onda joj je bio otkazan sastanak s američkim državnim tajnikom Marcom Rubiom. Ako jedna takva visoka dužnosnica EU-a pokuca na vrata gdje joj nitko ne otvara u SAD-u, sigurno je da bi neki izaslanik dobio isti, a možda i gori tretman - kaže Krasnec. Viktor Orban, prvi susjed Ukrajine, bio je protiv potpore Kijevu. Što to znači?
Francuski predsjednik Emmanuel Macron se nametnuo u vođu summita u Bruxellesa. Rekao je i da će Francuska zamijeniti obavještajnu potporu SAD-a. Može li to doista učiniti?
- Nitko to ne može, neki mogu možda djelomično. Ukrajina ima koristi od satelita koji dojavljaju kada je balistička raketa ispaljena s teritorija Rusije i leti prema zemlji, kao što ima koristi i u dojavama gdje su ruske mete na teritoriju Ukrajine koje se isplati gađati. Takvu vrstu obavještajne potpore kakvu SAD pruža od prvog dana nitko ne može nadomjestiti. Ukrajinci kažu da će pokušati oslanjati se na takve sposobnosti Njemačke i drugih država, ali je pitanje koliko će moći. To su i vojne tajne - kolike kapacitete neka država ima osjetljivo je pitanje, a ako dijelite te podatke suprotna strana u ratu može vas doživjeti kao sudionika u ratu. Macron je ponudio da će nuklearni kapacitet odvraćanja biti raširen kao nuklearni kišobran na cijelu EU. Vidimo da su iz Moskve stigle dosta tvrde izjave, navode da to smatraju provokacijom i da to neće dopustiti. Također, izruguju se s Macronom - Putin je sugerirao da je zaboravio lekciju koju je Napoleon doživio u Rusiji, a Dmitrij Medvedev, bivši ruski predsjednik, nazvao ga je Micronom i Napoleonom - kaže pa nastavlja o tome je li Macron dobar sugovornik Trumpu:
- Zasad da, Trump je pokazao da cijeni Macrona, ali je pitanje koliko on zapravo cijeni bilo kojeg europskog lidera. Međutim, Macron uskoro ima predsjedničke izbore, on je pred kraj drugog mandata, a vremena su takva da on mora pokazati maksimalne liderske sposobnosti koje ima Francuska kao jedina nuklearna sila. Mora učiniti sve što može da bi spasio i Francusku, EU i Ukrajinu od ove egzistencijalne ugroze.
Izvor:vecernji.hr/Foto: Fah
Autor: Tomislav Krasnec, Petra Balija




