Javni bilježnici tek su jedan od dionika procesa, ali koliko su bitni svjedoči i najava da će biti glavni partner državi za hvatanje u koštac s najavljenom poplavom ovrha koja počinje u listopadu
Kupovanje vremena i socijalnog mira za stotine tisuća ovršenih građana istječe 18. listopada. To je zadnji dan moratorija na ovrhe koji je Vlada donijela kao jednu od mjera za pomoć građanima zbog pandemije koronavirusa. Da, pomogla je dužnicima, no sad slijedi suočavanje sa stvarnošću, a prema najavama javnih bilježnika, to suočavanje moglo bi očekivati 400 tisuća građana, čime bi se probili svi dosadašnji rekordi.
Gomilanje ovrha
U kontekstu problema s gomilanjem velikog broja ovrha koje su zbog pandemije COVID-19 stavljene na “stand by” čelništvo Hrvatske javnobilježničke komore smatra važnim istaknuti kako su javni bilježnici tek jedan od dionika ovršnog procesa, a ne glavni provoditelji, kako se to u javnosti često pogrešno smatra – poručili su jučer iz Hrvatske javnobilježničke komore, izvješćujući o statistici za prvih sedam mjeseci ove godine, prema kojima je, na temelju vjerodostojne isprave, lani zaprimljeno 355.898 ovršnih prijedloga te riješeno njih 329.530, a ove su godine zaprimljena 233.674 predmeta (35 posto manje), a riješena 99.822, s obzirom na uvođenje moratorija.
Javni bilježnici tek su jedan od dionika procesa, ali koliko su bitni svjedoči i najava da će biti glavni partner državi za hvatanje u koštac s najavljenom poplavom ovrha koja počinje u listopadu. Susret s nadležnim Ministarstvom bit će održan ovog tjedna na navedenu temu. Nakon toga moći ćemo konkretnije komentirati – potvrdili su nam u Javnobilježničkoj komori.
Predstavnike blokiranih Ministarstvo pravosuđa, koje je za portal novac.hr potvrdilo da odustaje od prijedloga novog Ovršnog zakona kojim, doduše, nitko osim Ministarstva nije bio zadovoljan, uopće nije kontaktiralo u proteklih šest mjeseci moratorija na ovrhe.
– Interesne skupine ponovno su pobijedile! Ovo je čista politička odluka, javni bilježnici čekali su „u niskom startu“. Dužnicima je pomogao predah, ali to se vrijeme trebalo iskoristiti kako bi se pronašlo novo rješenje. Pozivali smo Vladu za stol, ali ona je pokazala volju da razgovara s javnim bilježnicima i odvjetničkom komorom, ali ne i s Udrugom Blokirani – komentirao je glavni tajnik Blokiranih Mario Strinavić te dodao da u ovršnom sustavu vlada totalni kaos, cvjeta preprodaja dugova i više nitko ne može ući u trag tko su legitimni, a tko nelegitimni vjerovnici.
Rješenje opća amnestija?
– Fina, poslodavci, mirovinsko... u naplatni red uzimaju sve što im dođe bez provjere. Dužnike koji su prošli kroz jednostavni stečaj potrošača pokušavaju ponovno ovršiti za dug koji je bio predmet jednostavnog stečaja i koji je sud obrisao. Potrošeno je šest mjeseci moratorija za što?! – revoltiran je Strinavić, koji smatra da je jedino rješenje opća amnestija svih do sada provedenih ovršnih postupaka uz mogućnost vjerovnicima da pred sudom dokažu da su izvorni i legitimni vjerovnici.
Nadležnom ministarstvu poručio je da su predstavnici blokiranih uvijek spremni na suradnju i apeliraju da ih se uključi u rad na rješavanju problema ovrha. A nova rješenja, barem prema „balonima“ koji se odnedavno puštaju iz Ministarstva pravosuđa, ne predviđaju više vraćanje ovršnih postupaka na sudove, nego upravo u urede javnih bilježnika, koji bi trebali sudjelovati u provedbi Vladinih mjera, od kojih je najrealnija – obročna otplata dugova. To baš i nije neka novost jer su se vjerovnici i dosad pokušavali s dužnicima dogovoriti o takvim načinima otplate.
– Komora u ime svih javnih bilježnika izražava želju da se ovrhe provedu na socijalno najprihvatljiviji način, uz minimalnu ugrozu egzistencijalnih parametara kojima bi se dodatno ugrozila stabilnost života naših građana – komentiraju u Hrvatskoj javnobilježničkoj komori.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu PDN dopušteno je samo registriranim korisnicima.
Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu PDN te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.