SpaceX će lansirati NASA-inu sondu u potragu za životom na Europi

Jupiterov ledeni mjesec Europa ispod leda skriva ogromne oceane, a kako bi ga pobliže istražili i ispitali postoji li kakav oblik života u njemu, NASA i SpaceX će 2024. lansirati sondu Europa Clipper

NASA je u petak objavila kako će SpaceX-u povjeriti posao lansiranja nove svemirske sonde Europa Clipper, koja će se uputiti prema Jupiterovom mjesecu Europi. Svemirska kompanija Elona Muska ovime je dobila posao vrijedan 178 milijuna dolara, za koji će biti iskorištene lansirne mogućnosti njihove, do sada najveće, potpuno funkcionalne rakete Falcon Heavy. Izbor je na SpaceX pao primarno zbog cijene, koja je čak oko 2 milijarde dolara manja nego što bi bila da se ista sonda lansira NASA-inom raketom SLS (koja, usput, još uvijek nije spremna).

Misija Europa Clipper bit će lansirana s legendarne lansirne rampe 39A u NASA-inom svemirskom centru Kennedy na Floridi, u listopadu 2024. godine. Cilj misije jest poslati sondu prema Jupiterovom prirodnom satelitu Europi i uz pomoć ugrađenih znanstvenih instrumenata ispitati ima li na tom mjesecu uvjeta za stvaranje života. Sonda će detaljno snimati površinu ovog ledenog svijeta, skenirati njegov sastav, tražiti dokaze moguće geološke aktivnosti, mjeriti debljinu površinskog leda, tragati za jezerima i oceanima ispod tog leda, te utvrditi dubinu i salinitet tih vodenih masa.

Znanstvenici znaju da je Europa prekrivena debelim slojem leda te imaju čvrste dokaze kako se ispod leda nalaze veliki oceani – koji su volumenom veći od svih oceana na Zemlji zajedno. U tekućoj vodi, smatra se, mogli bi postojati uvjeti za stvaranje života, pa je upravo Europa postavljena kao najvjerojatnije mjesto na kojem je, pored Zemlje, u Sunčevom sustavu mogao nastati život.

Energija za njegov nastanak, za razliku od Zemlje, ne bi primarno dolazila od Sunca već od gravitacijskog stezanja i rastezanja same Europe, pod utjecajem snažnog gravitacijskog polja Jupitera. Osim tekuće vode i energije, smatra se da u oceanima Europe postoje i kemijski elementi ključni za nastanak života – ugljik, vodik, kisik, sumpor, fosfor, dušik i drugi.

Jesu li se oni spojili na način pogodan za razvoj živih organizama, doznat ćemo najranije 2030., jer bi tek tada, nakon šest godina svemirskog leta, Europa Clipper trebao ući u Jupiterovu orbitu i započeti s istraživanjima. Plan je da sonda načini između 40 i 50 bliskih preleta kraj Europe, svaki puta izbliza snimajući drugu regiju, s udaljenosti koje će varirati od 2.700 pa do samo 25 kilometara.