SRBIJA: Ratni zločinci sudjeluju u vlasti i djeluju u javnom prostoru
Predsjednik Demokratskog saveza Hrvata u Vojvodini (DSHV) Tomislav Žigmanov izjavio je u utorak kako smatra neodrživim da osuđenici za ratne zločine u Hrvatskoj „obnašaju vlast u pojedinim lokalnim samoupravama“ Srbije i javno zastupaju udruge građana, na što upućuje Vojvođanski istraživački centar.
Prema saznanjima (VOICE)-a među zastupnicima udruge “Četnički pokret Sokolovi” iz Šida nalazi se Miloš Stanimirović koji je osuđen 2012. godine za zločine protiv čovječnosti počinjene tijekom rata devedesetih u Tovarniku.
„Iako su registrirani kao udruga četnika s osuđenim ratnim zločincem za zastupnika, ova organizacija je dobila sredstva na natječaju općine Šid 2021.“, navodi se tekstu VOICE-a.
Stanimiroviću je suđeno u bijegu, a Županijski sud u Vukovaru, dodaje se, osudio ga je na 10 godina zbog zločina protiv čovječnosti počinjenog nad civilnim stanovništvom.
Željko Stanetić iz Vojvođanskog građanskog centra ukazao je za VOICE da ovo nije izoliran slučaj i da je „Srbija utočište za nekolicinu osuđenih ratnih zločinaca“ te navodi primjer Novaka Đukića koji je u Srbiju pobjegao kako bi izbjegao služenje 20 godina zatvorske kazne zbog zločina na Tuzlanskoj kapiji 1995. godine kada je ubijeno više od 70 civila.
Za Stanetića to je višeslojan problem, a posljedica je „ignoriranja ratnog nasljeđa i potrebe da se kao društvo s njim suočimo.“
Komentirajući rezultate istraživanja VOICE-a čelnik DSHV-a za hrvatske medije u Vojvodini kaže da ta stranka kontinuirano ukazuje na teško razumljive i neopravdane deficite u tom području srbijanskog društvenog života.
„Nije riječ samo o djelovanju osuđenog ratnog zločina Vojislava Šešelja koji ima kuću za rad svoje institucije u Hrtkovcima, mjestu gdje je vršio ratne zločine 1990-ih i za iste osuđen, nego bilježimo cijeli niz takvih slučajeva.“
Štoviše, dodao je Žigmanov, „imamo osobe koje su pravomoćno osuđene za ratne zločine nad Srbima u Hrvatskoj koji obnašaju vlast u pojedinim lokalnim samoupravama sa značajnim udjelom Hrvata.“
Sa stajališta ne samo vrijednosti multikulturnih društava nego i temeljnih načela demokracije, tako što je neodrživo, istaknuo je čelnik DSHV-a.
„Odgovor na pitanje kako je onda uopće organizirati politički život Hrvata u Srbiji, kada osuđenici za zločine ne samo javno djeluju nego uživaju i podršku vlasti ili su na vlasti, gotovo je nemoguć“, zaključio je Tomislav Žigmanov.
