Stevo Culej još 2020. tražio uklanjanje spornih obilježja na grobljima: “DOBRO UPAKIRANA LAŽ MOŽE SE UVIJEK PRODATI”

Bivši saborski zastupnik Stevo Culej, poznat po beskompromisnom zalaganju za zaštitu digniteta Domovinskog rata, danas je na svojoj Facebook stranici objavio dokument iz siječnja 2020. godine kojim podsjeća da je još tada, u vrijeme dok je bio član Hrvatskog sabora, otvorio pitanje zabrane spomen-obilježja koja veličaju ideologije i pojedince suprotstavljene ustavnom poretku Republike Hrvatske.

Radi se o njegovom službenom zastupničkom pitanju upućenom tadašnjem potpredsjedniku Vlade RH i ministru graditeljstva Predragu Štromaru, u kojem Culej pita hoće li se izmjenama Zakona o grobljima napokon propisati zabrana spomenika koji afirmiraju osobe i režime povezane s agresijom na Hrvatsku. Konkretno, naveo je primjer nadgrobnog spomenika Vukašinu Šoškočaninu, kao i spomen-ploče poginulim “krajiškim borcima” u Borovu Selu.

„Zar je moguće da u Hrvatskoj i danas na javnom mjestu stoji ploča na kojoj piše da su ‘srpski borci podigli zastave visoko i tvrdo na srpskoj zemlji’? I to na groblju, usred mjesta koje je bilo simbol srpske pobune i stradanja hrvatskih redarstvenika“, pita se danas Culej, podsjećajući da njegovo upozorenje iz 2020. godine tada nije doživjelo politički odjek.

Na spomeniku Šoškočaninu, komandantu obrane Borova Sela, koji je tragično poginuo u svibnju 1991., stoji poruka u kojoj se otvoreno slavi pobuna i srpski borci. Spomenik, kao i ploča na mjesnom groblju posvećena poginulim pripadnicima tzv. “Krajine”, godinama izazivaju ogorčenje hrvatske javnosti, no do danas nisu uklonjeni.

Izmjene Zakona tada izostale – sada ih traži Domovinski pokret

Unatoč Culejevim naporima, tadašnja Vlada nije pokrenula izmjene Zakona o grobljima koje bi onemogućile podizanje spornih spomen-obilježja. Njegov saborski mandat završio je 2020. godine, a zakon je ostao neizmijenjen.

No, kako se čini, to bi se moglo uskoro promijeniti. Domovinski pokret je preuzeo Culevoje napore , pa je danas uputio zahtjev za uklanjanje svih nadgrobnih obilježja kojima se veličaju zločinci, neprijateljske vojske i ideologije koje su razarale Hrvatsku.

Culej pozdravlja taj potez, no ne propušta upozoriti na višegodišnje propuste i šutnju saborskih većina, ali naglašava da je ta inicijativa potakla upravo od njega.

Kritika vlastite stranke i hrvatskog pravosuđa

Culej je posebno bio oštar prema hrvatskom pravosuđu, ali i prema tada vladajućem HDZ-u, čiji je i sam bio član. Kao primjer je naveo oslobađajuću presudu Radenku Alavanji, zapovjedniku štaba obrane Borova Sela, kojeg je smatrao ključnim odgovornim za ubojstvo 43 zarobljenika nakon pada Vukovara.

„Alavanja je bio zapovjednik pobunjenika, osumnjičen za zločine nad 83 civila i policajca. I umjesto da mu se sudi za zločine, hrvatski Vrhovni sud potvrđuje oslobađajuću presudu. I to u državi za koju smo krvarili“, izjavio je ogorčeno Culej.

Za stanje u pravosuđu i takve presude optužuje sve saborske sazive i aktualne političke elite, ističući da zločini iz Domovinskog rata i dalje ostaju nekažnjeni – osobito kada su žrtve hrvatski redarstvenici i civili.

Vrijeme je da se krene u skidanje ploča

Novim Zakonom o grobljima koji je usvojen krajem travnja ove godine propisuje se, između ostaloga, i uklanjanje nadgrobnih spomenika i natpisa koji vrijeđaju nacionalne, vjerske ili moralne osjećaje građana, veličaju agresiju na Hrvatsku ili omalovažavaju Domovinski rat.

Ako korisnik u roku od 30 dana od upozorenja ne ukloni sporni spomenik, uklanjanje će izvršiti upravitelj groblja na njegov trošak. Spomenici postavljeni prije 30. svibnja 1990. neće biti obuhvaćeni ovim pravilima.