ŠTO BI SVE MOGLO UVUĆI NATO U SUKOB? Scenariji 3. svjetskog rata: Što su ruska zvjerstva veća i NATO je sve manje oprezan

GRANICA JE TANKA
Prošli tjedan ministri zemalja članica NATO-a sastali su se u Bruxellesu kako bi raspravili koliko daleko trebaju ići u pružanju vojne pomoći Ukrajini. Jedno od glavnih pitanja tijekom cijelog ovog sukoba jest koliko podrške NATO treba dati svojoj saveznici Ukrajini da se obrani od agresora, a da ne prijeđe tu granicu i da čitav savez ne bude uvučen u sukob s Rusijom.
Od početka sukoba Ukrajinska vlada eksplicitno je tražila vojnu pomoć. Žele tenkove, borbene avione, dronove i napredne sustave protuzračne obrane kako bi se obranili od ruskih sve učestalijih zračnih napada i dalekometnih projektila koje uporno gađaju ukrajinska skladišta goriva i drugog potrebnog materijala.
No NATO je po tom pitanju oprezan i mnogi se pitaju što zadržava NATO da pošalju više pomoći, ali odgovor je vrlo jasan – eskalacija. Ulozi su jako visoki i lideri puno promišljaju koja je to granica koku ne smiju prijeći da se konflikt ne proširiti izvan granica Ukrajine u širi europski rat, i da Rusija ne upotrijebi taktičko (kratkog dometa) nuklearno naoružanje, na što je Putin od samog početka sukoba jasno podsjetio, piše BBC.
Iako Amerikanci nakon toga ipak nisu zamijetili bilo kakvo kretanje ruskih nuklearnih bojevih glava izvan njihovih skladišta, no Putinova prijetnja je svakako ostavila traga. On je jasno poručio: “Rusija ima ogroman nuklearni arsenal i nemojte niti pomišljati igrati se s nama”.
NATO-ova odlučnost sve je manje kruta
Strateški planeri NATO-a zabrinuti su da je jednom kad je nuklearni tabu prekršen, pa čak i ako je šteta ograničena na lokalizirane mete na bojnom polju u Ukrajini, rizik da sve eskalira u nuklearni sukob Rusije i Zapada znatno povećan. No, kako sve više izlaze zvjerstva koja rade ruski vojnici na bojišnici, NATO-ova odlučnost sve je manje kruta. Češka je već poslala tenkove, iako je riječ o tenkovima iz sovjetskog doba, ali oni su prva država NATO-a koja je to učinila. Slovačka šalje svoje raketne sustave protuzračne obrane S-300.
“Previše smo oprezni kad su u pitanju sustavi naoružanja koje smo spremni dostaviti’, kaže. ‘Trebamo zauzeti snažniji stav. Ukrajincima dajemo dovoljno da prežive, ali ne i da pobijede. To se mora promijeniti”, smatra britanski zastupnik Tobias Ellwood, član parlamentarnog odbora za obranu, jedan je od onih koji vjeruju da je Putin blefirao kad je podigao razinu spremnosti svog nuklearnog naoružanja.
No, i dalje svi strahuju da bi ovaj rusko-ukrajinski rat mogao prerasti u širi europski sukob koji će uvući i NATO, a postoji više potencijalnih scenarija o kojima pomno razmišljaju zapadni ministri obrane.
Tri moguća scenarija
Tako se spominju tri potencijalna scenarija, Prvi da ukrajinske snage iz Odese ispaljuju projektile kojim ih je opskrbio NATO i pogađaju ruski ratni brod u Crnom moru pri čemu pogiba gotovo 100 ruskih vojnika i mornara. Smrt tako velikog broja ljudi u jednom napadu bio bi događaj bez presedana i Putin bi bio pod pritiskom na neki način odgovoriti.
Drugi da ruski strateški projektil pogađa konvoj vojne opreme koji iz neke NATO zemlje, poput Poljske ili Slovačke, ulazi u Ukrajinu. Ako bi bilo žrtava s NATO-ove strane granice, u tom bi se slučaju mogao aktivirati članak 5 Sjevernoatlantske povelje te bi čitav savez stao u obranu napadnute članice.
Treći da uslijed žestokih borbi u Donbasu, događa se velika eksplozija industrijskog postrojenja pri čemu se otpuštaju otrovne kemikalije i plinovi. Iako se nešto slično već dogodilo, nije prijavljeno da je itko poginuo. No ako bi to rezultiralo masovnom pogibijom kao što je bio slučaj u Siriji, kad je u Guti upotrijebljen otrovni plin, i da se ustanovi da su za napad krivi Rusi, NATO bi bio primoran odgovoriti.
No, naravno riječ o potencijalnim scenarija i moguće je da se niti jedan od ovih scenarija ne ostvari.
“Veće strateško pitanje jest je li naša vlada tek upravlja krizom ili ima neku stvarnu strategiju’, kaže jedan od najiskusnijih britanskih vojnih časnika koji želi ostati anoniman. U potonjem slučaju, trebalo bi razmišljati o tome kako sve skupa privesti kraju, dodao je, naglasivši da ono što se pokušava jest pružiti Ukrajini svu pomoć koju možemo, a da to ne izazove Treći svjetski rat. Problem je u tome što je Putin bolji igrač pokera od nas.’
Izvor:Dnevno.hr/Foto: REUTERS/Kacper Pempel, Guliver Image
Autor: Dnevno.hr



