PTSP je skraćenica za posttraumatski stresni poremećaj, koji se javlja kod osoba koje su doživjele traumatska iskustva. Hrvatski branitelji, kao i svi drugi ljudi, mogu biti skloni razvoju PTSP-a nakon traumatskih događaja, poput ratova ili teških nesreća. PTSP se može pojaviti kod ljudi svih dobnih skupina i spolova. Međutim, ne svi ljudi koji prožive teške događaje razvijaju PTSP. To ovisi o različitim čimbenicima, uključujući osobine ličnosti i podršku bliskih osoba u vrijeme traume.

Simptomi PTSP-a uključuju nesanice, noćne more, gubitak interesa za aktivnosti koje su se ranije rado bavili, teške emocionalne reakcije, te problema s koncentracijom i pamćenjem. Osobe s PTSP-om također mogu patiti od depresije, anksioznosti i drugih psihičkih poremećaja.

Ljudi s PTSP-om mogu imati teške emocionalne reakcije na događaje koji se podudaraju s traumatičnim događajem, kao i teške fizičke reakcije na situacije koje se podudaraju s traumatičnim događajem. To se naziva "triggering", a može dovesti do simptoma kao što su noćne more, flashbacks i napadi panike.

Liječenje PTSP-a uključuje psihoterapiju, lijekove (poput antidepresiva i lijekova protiv anksioznosti) ili kombinaciju oboje. Najčešće se koriste terapije koje se fokusiraju na procesiranje traumatskih iskustava i rješavanje emocionalnih poremećaja povezanih s tim iskustvima. Terapije, uključujući kognitivno-bihevioralnu terapiju (CBT) i emocionalno-fokusirane terapije (EFT) i terapije govora, mogu pomoći ljudima s PTSP-om da se nauče nositi sa simptomima i da se suoče s traumom. CBT se fokusira na promjenu negativnih misli i ponašanja koje su povezane s PTSP-om, dok EFT fokusira na emocionalnu regulaciju i poboljšanje odnosa s drugima. Terapija govora može pomoći osobi da razvije jasnije i preciznije načine izražavanja svojih misli i osjećaja. Cilj terapije je pomoći osobi da se nosi s posljedicama traume i da se vrati u normalan život.

Uključivanje u grupne terapije također može biti koristan način da se branitelji s PTSP-om osjećaju manje usamljeno i da dobiju podršku od ljudi koji se nose sa sličnim izazovima.

Podrška obitelji i prijatelja može biti važna za branitelje oboljele od PTSP-a. To uključuje razumijevanje njihovih osjećaja i potreba, pružanje učinkovite podrške i pružanje prilike da se razgovara o iskustvima i osjećajima.

Ukupno, liječenje PTSP-a može biti dugotrajno i možda će biti potrebno više od jednog tretmana da bi se postigao napredak i željeni rezultat jer učinkovitost liječenja varira od osobe do osobe. No, s odgovarajućim liječenjem i podrškom, mnogi ljudi s PTSP-om uspijevaju voditi zdrave i produktivne živote.

Upravo je ta bolest jedan od čimbenika koji mogu povećati rizik od samoubojstva kod hrvatskih branitelja. U takvim situacijama kod oboljelih treba na vrijeme prepoznati znakove koji upućuju na to da se netko može odlučiti za samoubojstvo. Prepoznatljivi znakovi su depresija i anksioznost, govor o samoubojstvu, promjene u ponašanju i raspoloženju, te gubitak interesa za aktivnosti koje su nekad voljeli.

Ako ste ili poznajete nekoga tko se suočava s tim poteškoćama, važno je da se obratite stručnjacima za pomoć.

KAKO PREPOZNATI DEPRESIJU I ANKSIOZNOST

Što je depresija?

Depresija je teška psihička bolest koja se manifestira kao dugotrajno i intenzivno raspoloženje tuge i gubitka interesa. To može dovesti do promjena u ponašanju, razmišljanju i tjelesnim simptomima. Depresija može utjecati na svakodnevne aktivnosti i sposobnost da se uživa u stvari koje su se ranije smatrale zabavnima.

Simptomi depresije uključuju:

• Dugotrajnu tugu ili gubitak interesa u aktivnostima koje su se ranije smatrale zabavnima
• Promjene u apetitu i tjelesnoj težini
• Promjene u spavanju, uključujući nesanice ili prekomjerno spavanje
• Gubitak energije i povećana umor
• Gubitak samopouzdanja i negativno razmišljanje
• Teškoće u koncentraciji i donošenju odluka
• Osjećaj bespomoćnosti i beznađa

Što je anksioznost?

Anksioznost je normalna emocija koja se pojavljuje kada se suočavate s izazovima ili stresnim situacijama. Ona može biti korisna jer vam može dati energiju i motivaciju da se suočite s tim izazovima i da se pripremite za njih. Međutim, ako je anksioznost prejaka ili se pojavljuje bez razloga, to može biti problematično i ometati vaše svakodnevno funkcioniranje.

Anksioznost se može manifestirati na različite načine, uključujući fizičke simptome poput ubrzanog srca, znojenja, grčeva u želucu i drhtanja, kao i mentalne simptome poput straha, zabrinutosti i gubitka koncentracije. Ako se osjećate anksiozno ili imate simptome anksioznosti dugo vremena, preporučljivo je potražiti pomoć od stručnjaka, poput liječnika ili psihologa.

Postoji nekoliko načina na koje možete raditi na smanjenju anksioznosti.

To uključuje:

• Redovito vježbanje: Tjelovježba može pomoći u smanjenju anksioznosti jer pomaže u smanjenju stresa i povećanju razine endorfina, hormona sreće.
• Dovoljno spavanja: Nedostatak sna može povećati razinu anksioznosti, pa je važno da se trudite spavati dovoljno dugo i kvalitetno.
• Pravilna prehrana: Unos dovoljne količine hranjivih tvari i vitamina pomoći će vašem tijelu i umu da se osjećaju bolje.
• Disanje i meditacija: Disanje i meditacija mogu pomoći u smanjenju anksioznosti jer pomažu da se opustite i da se fokusirate na trenutak.
• Razgovor s nekim: Razgovor s bliskom osobom ili stručnjakom može vam pomoći da razjasnite svoje misli i osjećaje i da se suočite s anksioznosti.

Hrvatska ima mrežu zdravstvenih ustanova i stručnjaka koji se bave liječenjem PTSP-a kod hrvatskih branitelja i drugih osoba koje su doživjele traumatska iskustva. Važno je da se osobe s PTSP-om obrate za pomoć stručnjaku kako bi se osiguralo da dobiju adekvatnu podršku i liječenje.

Kristijan Fereža/PDN