Strahota na Bleiburgu, svećenik zgrožen: Mnogima zanijekano osnovno ljudsko pravo

Na obilježavanju 80. obljetnice Bleiburške tragedije i Križnog puta hrvatskog naroda, splitsko-makarski nadbiskup Zdenko Križić predvodio je misno slavlje ispred Crkve Muke Isusove u Maclju. U svojoj propovijedi istaknuo je kako vjernici na mjestima stradanja trebaju tražiti oprost i pomirenje, a ne njegovati mržnju.

Križić je okupljenima poručio da stoje pred tragedijom koja je ostavila dubok trag u povijesti – masovnim smaknućima koja su se dogodila bez ikakvih suđenja ili provjere krivnje, a među žrtvama su bila i djeca i žene koje nisu imale veze s ratnim djelovanjima. Naglasio je da ovakva mjesta svjedoče o mračnim poglavljima povijesti te pozvao na univerzalnu osudu svakog zločina, bez obzira na počinitelje.

“Mnogima nije omogućena ni dostojanstvena sahrana – djelo milosrđa koje bi trebalo biti osnovno ljudsko pravo”, rekao je Križić te dodao da ovom misom i molitvama žele vratiti dostojanstvo svima koji još uvijek počivaju u neoznačenim grobnicama diljem Hrvatske i izvan nje. Posebno je naglasio da Crkva ne potiče osvetu ni mržnju – dapače, vjernici su pozvani na praštanje. Obilježavanju su prisustvovali i najviši državni dužnosnici – predsjednik Sabora Gordan Jandroković, premijer Andrej Plenković, te ministri Tomo Medved, Davor Božinović i Gordan Grlić Radman, uz brojne druge uzvanike. Ministar Božinović naglasio je da je obilježavanje tragedije ponovno organizirano u Hrvatskoj, nakon što je Austrija zabranila okupljanje na Bleiburškom polju. Dodao je da Ministarstvo vanjskih poslova radi na daljnjoj diplomatskoj komunikaciji s Austrijom.

Vice Vukojević podsjetio na 92.’

Vice Vukojević, počasni predsjednik Počasnog bleiburškog voda, podsjetio je da su 1992. pronađeni posmrtni ostaci više od 1.100 osoba u Maclju, a izrazio je i nadu da će se komemoracija uskoro vratiti u Bleiburg. Tužba protiv austrijske zabrane već je podnesena Ustavnom sudu te zemlje.

Komemoraciju su zajednički organizirali Hrvatska biskupska konferencija, Zagrebačka nadbiskupija i Župa Đurmanec, uz pokroviteljstvo Hrvatskog sabora. Križni put, koji je započeo u Bleiburgu, smatra se jednom od najvećih poratnih tragedija u Europi, a Macelj je postao simbol komunističkog nasilja. Prema procjenama, ondje je početkom lipnja 1945. život izgubilo između 12 i 13 tisuća ljudi.

Zbog 21 svećenika pogubljenog na jednom mjestu, Macelj ima i poseban značaj za katoličke vjernike iz Hrvatske i BiH – kao jedno od najvažnijih mjesta sjećanja na duhovne i civilne žrtve poraća.