Stručnjaci pojasnili kako funkcionira lijek koji koronu ‘tamani‘ poput navođenog projektila
Australski i američki znanstvenici razvili su antivirusnu terapiju protiv covida-19 koja se pokazala gotovo 100 posto učinkovita u pokusima na zaraženim laboratorijskim miševima. Nigel McMillan, voditelj studije objavljene u časopisu Molecular Therapy, slikovito je rekao da nova terapija djeluje prema načelu 'traži i uništi' virus.
- Riječ je o terapiji koja uništava virusni genom pa se virusne čestice više ne mogu razvijati.To bi moglo smanjiti količinu virusa u plućima za 99,9 posto. Realno bi naša terapija trebala pomoći ljudima koji završe na jedinici intenzivne njege gdje je prekasno za cijepljenje - rekao je Nigel McMillan, profesor na Sveučilištu Grifith u Brisbaneu, za australsku nacionalnu televiziju ABC.
. To je injekcija koja bi se svakodnevno četiri ili pet dana davala nekome u jedinici intenzivne njege ili kao pojedinačna injekcija nekome tko je upravo izložen. Zapamtite da ovaj virus neće nestati, sada ćemo s njim živjeti zauvijek – rekao je McMillan koji prikuplja sredstva za nastavak istraživanja.- U radu australskih znanstvenika navodi se da su konstruirali siRNK, odnosno kratku ili malu interferirajuća RNK molekulu. Ona može inhibirati genom virusa SARS-CoV-2, ljepeći se na njegove konzervirane djelove, dakle one djelove koji nisu skloni mutacijama, i time onemogućiti prepisivanje virusnih gena. Ove su siRNK molekule upakirali u lipidne nanočestice i time ih doveli do inficiranih stanica. Čini mi se vrlo racionalan, suvremen i učinkovit pristup u liječenju bolesti i inhibiciji virusa koji ne bi trebao biti preskup i nedostupan široj populaciji - komentirao je imunolog Zlatko Trobonjača, profesor na Sveučilištu u Rijeci.
I farmakalog Vladimir Trkulja, profesor na Medicinskom fakultetu u Rijeci smatra da je riječ o obećavajućem pristupu u liječenju covida-19.
- Ovo je tek prva stepenica u istraživanju pa treba biti oprezan jer je to dug put od ekseprimenata na miševima do lijeka. Ima puno detalja zbog kojih istraživanje može poći krivim smjerom da nikad ne dođe do prvih pokusa na ljudima. Ako budu radili brzo i produktivno te uz malo sreće, moguće je da za tri godine počnu prvi pokusi na zdravim ljudima - zaključio je Trkulja.
