Sve članice NATO-a ove će godine postići dosadašnji dugogodišnji cilj od 2% BDP-a za obranu – Poljska predvodi s rekordnih 4,48%

Svi saveznici NATO-a ove će godine dosegnuti dugogodišnji cilj izdvajanja najmanje 2 posto BDP-a za obranu, što je prvi put od njegova postavljanja 2014. godine. Prema podacima objavljenima u četvrtak, sedam članica Saveza troši minimalnih 2,0 posto, dok ih nekoliko bilježi tek neznatno viši iznos.

Najviše u obranu ulaže Poljska, koja izdvaja 4,48 posto BDP-a, a slijede je Litva s 4,0 posto i Latvija s 3,73 posto. Riječ je o jedine tri članice koje trenutačno premašuju novi cilj od 3,5 posto, usvojen na samitu NATO-a u Haagu u lipnju ove godine.

Na istom je samitu dogovoreno i da će do 2035. članice Saveza postupno povećati izdvajanja na ukupno 5 posto BDP-a, raspoređenih u dvije kategorije: 3,5 posto za temeljne vojne sposobnosti te 1,5 posto za zaštitu kritične infrastrukture, jačanje otpornosti, poticanje inovacija i razvoj obrambene industrijske baze.

Sjedinjene Države trenutačno izdvajaju 3,22 posto BDP-a, što je lagani pad u odnosu na prethodne godine, no i dalje daleko najviše u apsolutnim iznosima među članicama Saveza.

Značajan rast vojne potrošnje uočljiv je posljednjih godina, ponajprije nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022., ali i pod pritiskom američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji je snažno zahtijevao od europskih saveznika veća ulaganja u obranu.

Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte, prilikom otvorenja nove tvornice streljiva njemačke tvrtke Rheinmetall u Unterluessu, pozdravio je povećanje izdvajanja, ali i upozorio da sama financijska sredstva nisu dovoljna:

"Novac sam po sebi ne pruža sigurnost. Odvraćanje ne dolazi od 5%. Odvraćanje dolazi od sposobnosti... borbe protiv potencijalnih neprijatelja."