Svijet ulazi u energetsku neizvjesnost: cijene nafte skočile 24 posto u samo tjedan dana

KRIZA NA POMOLU

Rat na Bliskom istoku prijeti novim poskupljenjima: građane i gospodarstvo čeka udar na cijene goriva

Rat na Bliskom istoku mogao bi imati ozbiljne posljedice za svjetsko gospodarstvo, ali i za džepove građana diljem svijeta. Zbog sukoba s Iranom cijene nafte naglo su porasle, a analitičari upozoravaju da bi potrošači i tvrtke tjednima, pa čak i mjesecima mogli plaćati znatno skuplje gorivo, prenosi Direktno.hr

Prema pisanju Reutersa, tržište energije već sada osjeća snažne poremećaje. Globalne cijene nafte skočile su za oko 24 posto i premašile 90 dolara po barelu, što predstavlja najveći tjedni rast još od vremena pandemije. Takav skok gotovo se uvijek prelijeva na cijene benzina i dizela na benzinskim postajama diljem svijeta.

Analitičari upozoravaju da tržište više ne reagira samo na političku neizvjesnost, nego na stvarne probleme u opskrbi energijom. Zatvaranje rafinerija, napadi na energetsku infrastrukturu i ograničenja izvoza počeli su ozbiljno narušavati globalne tokove opskrbe sirovom naftom.

Hormuški tjesnac – ključ svjetske opskrbe

Jedan od najvećih problema predstavlja situacija u Hormuškom tjesnacu, jednoj od najvažnijih pomorskih ruta za transport nafte. Iranske snage napadaju brodove i energetsku infrastrukturu u tom području, što je već dovelo do obustave oko petine globalne opskrbe naftom i plinom.

Zbog gotovo potpunog zatvaranja tog prolaza, veliki proizvođači poput Saudijske Arabije, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Iraka i Kuvajta morali su privremeno obustaviti isporuke nafte. Procjenjuje se da je na tržištu trenutno blokirano oko 140 milijuna barela nafte, što odgovara približno 1,4 dana globalne potražnje.

Skladišta u Perzijskom zaljevu ubrzano se pune jer tankeri ne mogu isploviti, zbog čega pojedina naftna polja već smanjuju proizvodnju. Analitičari upozoravaju da bi se, ako brodovi uskoro ne počnu ponovno ploviti, mogla dogoditi i potpuna obustava rada na nekim poljima.

Čak i brzi završetak rata ne znači brzi oporavak

Stručnjaci ističu da bi i brzi završetak sukoba smirio tržišta, ali to ne znači da bi se opskrba odmah vratila u normalu. Zatvorena naftna polja i oštećena infrastruktura često trebaju tjedne ili mjeseci kako bi ponovno počeli raditi punim kapacitetom.

Iranski napadi već su pogodili više rafinerija i terminala u regiji. Katar je, primjerice, nakon napada dronovima proglasio višu silu na izvoz plina, a procjenjuje se da bi povratak na normalne razine proizvodnje mogao potrajati najmanje mjesec dana. Ta je zemlja posebno važna jer osigurava oko 20 posto svjetske opskrbe ukapljenim prirodnim plinom (LNG).

Poremećaji se šire Azijom

Posljedice sukoba već se osjećaju u Aziji, koja velik dio energije uvozi upravo s Bliskog istoka. U Indiji je državna rafinerija Mangalore Refinery and Petrochemicals proglasila višu silu na izvoz benzina zbog nedostatka sirove nafte.

Najmanje dvije rafinerije u Kini smanjile su proizvodnju, dok je kineska vlada zatražila obustavu izvoza goriva. Slične mjere poduzele su i neke druge zemlje regije – Tajland je zaustavio izvoz goriva, a Vijetnam obustavio isporuke sirove nafte.

Poremećaj je, paradoksalno, otvorio prostor Rusiji. Zbog nedostatka nafte s Bliskog istoka cijene ruskih pošiljki su porasle, a SAD je indijskim rafinerijama čak privremeno dopustio kupnju ruske nafte kao zamjenu za izgubljenu opskrbu.

Europa pred novim energetskim šokom

Za europske potrošače situacija bi mogla biti posebno teška. Kontinent se još uvijek oporavlja od energetskog udara nakon ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine, kada je Europa morala naglo smanjiti uvoz ruskog plina.

Kako bi nadoknadila manjak, Europa se okrenula kupnji LNG-a na svjetskom tržištu. Sada će, prema procjenama, morati osigurati oko 180 dodatnih pošiljki LNG-a kako bi napunila skladišta plina prije iduće zime.

Upravo zbog toga europske potrošače čeka dvostruki udarac – skuplja nafta i potencijalno skuplji plin.

Rast cijena već vidljiv

Iako su Sjedinjene Američke Države posljednjih godina postale najveći svjetski proizvođač nafte i plina, ni tamo potrošači nisu pošteđeni. Cijene goriva već rastu paralelno s globalnim tržištima.

Prema podacima Američkog automobilskog udruženja, prosječna cijena benzina u SAD-u porasla je na 3,32 dolara po galonu, što je čak 34 centa više nego prošlog tjedna, dok je cijena dizela skočila s 3,76 na 4,33 dolara po galonu.

Hoće li tržišta izdržati?

Ključno pitanje sada je hoće li Hormuški tjesnac ponovno postati siguran za plovidbu. Američki predsjednik Donald Trump ponudio je vojnu pratnju tankerima kako bi se osigurala trgovina energentima, no analitičari upozoravaju da Iran ima kapacitete mjesecima provoditi napade dronovima na brodove.

Dok god rat traje, tržišta će ostati pod snažnim pritiskom, a potrošači diljem svijeta morat će se pripremiti na mogućnost dugotrajnog rasta cijena energije.