Trump Tvrdi da je Zelenski diktator – Ima li Pravo?

IZVANREDNE OKOLNOSTI

Što stoji iza Trumpove optužbe da je Zelenski diktator?

Američki predsjednik Donald Trump nedavno je u objavi na mreži Truth Social nazvao ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog diktatorom. Njegove optužbe odnose se na razne aspekte vladavine Zelenskog tijekom rata s Rusijom, uključujući odgodu izbora, ograničenja medijskih i političkih sloboda te pitanje financijske pomoći SAD-a Ukrajini. No, je li Trumpova tvrdnja utemeljena ili se radi o političkoj retorici uoči američkih izbora? Donosimo ključne aspekte ovog prijepora, piše Luka Šarić za Narod.hr

Trumpove optužbe: financije i politička kontrola

Trump je u svojoj objavi kritizirao Zelenskog, tvrdeći da je od SAD-a uspio dobiti 350 milijardi dolara te da je u tome uspio unatoč tome što je bio „umjereno uspješan komičar“. Također je ustvrdio da SAD nema jamstvo povrata tog novca, a Europu je optužio za nedovoljnu angažiranost, napominjući da se rat u Ukrajini tiče Europljana više nego Amerikanaca.

Posebno je naglasio problem izbora u Ukrajini, navodeći da se Zelenski koristi ratnim stanjem kako bi ostao na vlasti bez demokratskog procesa. „Diktator Zelenski, bez izbora, mora brzo djelovati ili će u suprotnom ostati bez države“, napisao je Trump, implicirajući da se Zelenski služi korupcijom i manipulacijom kako bi produžio svoju vlast.

Zabrana izbora – nužnost ili zloupotreba?

Mandat predsjednika Zelenskog formalno je istekao u svibnju 2024. godine, ali zbog ratnog stanja izbori nisu održani. Prema ukrajinskom zakonu, izbori su zabranjeni dok traje izvanredno stanje, koje je uvedeno 24. veljače 2022. godine nakon početka ruske invazije.

Neke države su u prošlosti održavale izbore tijekom ratnih sukoba, dok su druge, poput Ujedinjenog Kraljevstva tijekom Drugog svjetskog rata, odgodile izbore do kraja rata. U Hrvatskoj su se demokratski izbori redovno održavali tijekom Domovinskog rata, što se koristi kao argument da bi Ukrajina također trebala omogućiti građanima da biraju svoje vodstvo.

Stav javnosti o nastavku rata

Gallupova anketa provedena u Ukrajini tijekom kolovoza i listopada 2024. pokazuje da 52% Ukrajinaca želi što brže pregovore o okončanju rata, dok 38% podržava nastavak borbi do pobjede. Podrška nastavku rata pala je ispod 50% u svim dijelovima zemlje, što ukazuje na sve veći zamor stanovništva.

Ankete o popularnosti Zelenskog također su podložne raspravama. Kijevski institut za sociologiju tvrdi da uživa podršku od 57%, dok Trump navodi da ima tek 4%. Bez održavanja izbora, međutim, teško je precizno utvrditi pravo stanje javnog mnijenja.

Sloboda medija i političke represije

Zelenski je tijekom rata donio niz mjera koje su izazvale kritike. U prosincu 2022. potpisao je Zakon o medijima, koji je naišao na podijeljene reakcije. „Reporteri bez granica“ su podržali reformu, no Europska federacija novinara upozorila je na moguće vladino ograničavanje medijskih sloboda.

Također, od početka invazije 2022. godine, ukrajinska vlada uvela je jedinstveni informativni program „Telemaraton“, koji objedinjuje javne i privatne televizijske kanale. Dok je prvotno zamišljen kao alat protiv ruske propagande, kritičari ga danas smatraju državnom propagandom. Prema istraživanju Centra Razumkov, 51% građana smatra da „Telemaraton“ više nije relevantan izvor informacija.

Zabrana pravoslavne crkve i političkih stranaka

Jedan od najkontroverznijih poteza Zelenskog bila je zabrana Ukrajinske pravoslavne crkve u kolovozu 2024., koja je optužena za povezanost s Rusijom. Ova zabrana izazvala je osudu, uključujući i kritike pape Franje, koji je ranije pozvao na diplomatsko rješenje sukoba.

Nadalje, Zelenski je zabranio i proruske političke stranke, uključujući najveću oporbenu stranku „Oporbena platforma – Za život“. Ukupno 19 stranaka je zabranjeno od početka rata, što je dodatno otvorilo pitanje političkog pluralizma u Ukrajini.

Demokracija na ispitu

Ukrajina se nalazi u teškoj situaciji – s jedne strane, nužno je osigurati nacionalnu sigurnost i suzbiti ruski utjecaj, dok s druge strane postoje ozbiljni problemi s demokratskim standardima. Trumpove optužbe možda su motivirane političkom strategijom, ali istovremeno otvaraju legitimna pitanja o budućnosti Ukrajine i njenom demokratskom putu.

Kako će se Ukrajina nositi s izazovima slobode medija, političkog pluralizma i budućih izbora, ostaje ključno pitanje koje će oblikovati njezinu budućnost, neovisno o tome tko će biti na čelu SAD-a ili Ukrajine.

I DA PONOVIMO TRUMPOVO MIŠLJENJE:

Optužbe da je Volodimir Zelenski postao autoritaran dolaze ponajviše zbog njegovih odluka tijekom rata u Ukrajini. Ključni argumenti uključuju:

• Odgodu izbora – Mandat mu je istekao u svibnju 2024., ali zbog ratnog stanja nisu održani novi izbori, čime ostaje na vlasti bez demokratske provjere.
• Ograničenja medija – Uveo je jedinstveni državni informativni program i donio zakon koji omogućava veću državnu kontrolu nad medijima.
• Zabrana oporbe – Ukrajinska vlada zabranila je 19 političkih stranaka, uključujući proruske opcije.
• Ukidanje Pravoslavne crkve – U kolovozu 2024. zabranjena je Ukrajinska pravoslavna crkva zbog navodnih ruskih veza.