U 59. godini umro hrvatski geolog i akademik Ivan Sondi, Hrvatski geoznanstvenik koji je nadvladao granice znanja

Hrvatski geolog i akademik Ivan Sondi umro je u subotu u Pitomači u 59. godini života.

Ivan Sondi, rođen 1965. u Pitomači, predstavljao je iznimno važnu figuru u svijetu znanosti, posebno u područjima sedimentologije, geokemije, biomineralizacije i nanoznanosti. Stječući znanstveni stupanj doktora znanosti iz geologije na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1995. godine, započeo je svoj iznimno plodonosni istraživački put.

Tijekom svoje karijere, od 1991. do 2011., Ivan Sondi je bio zaposlenik renomiranog Instituta Ruđer Bošković. Njegovo istraživačko djelovanje dosegnulo je vrhunac kada je 2010. godine izabran u zvanje znanstvenog savjetnika. Nakon toga, od 2011. godine, postao je redoviti profesor u trajnom zvanju na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, istovremeno obavljajući funkciju gostujućeg profesora na uglednom Institutu Jožef Stefan u Ljubljani.

Svoj rad dodatno je obogatio boravkom i radom na Sveučilištu Clarkson u SAD-u od 1997. do 2003., gdje je surađivao s istaknutim koloidnim kemičarom hrvatskog podrijetla, prof. Egonom Matijevićem. Tijekom ovog razdoblja, Sondi je također bio gostujući istraživač na nekoliko poznatih institucija, uključujući Specialty Minerals, Pennsylvania; Lincoln Laboratory, MIT, Massachusetts; i Beckman Coulter, Florida.

Ivan Sondi, svojim značajnim doprinosom svjetskoj znanosti, fokusirao se na istraživanje biogeokemijskih procesa na nanorazini. Pionirajući u istraživanju formiranja nanominerala i nanostrukturiranih mineralnih čestica, istraživao je njihovu ključnu ulogu u biogeokemijskom kruženju tvari u okolišu. Posebno se istaknuo u razumijevanju procesa biomineralizacije karbonatnih minerala na nanorazini.

Osim svojih istraživanja, Ivan Sondi bio je voditelj ili suradnik na mnogim međunarodnim i domaćim projektima. Njegovi znanstveni radovi, objavljeni u uglednim međunarodnim znanstvenim časopisima poput Journal of Colloid and Interface Science, Science of the Total Environment, Sedimentology, Chemosphere, Chemistry of Materials, Crystal Growth and Design, te Langmuir, značajno su pridonijeli promicanju hrvatske znanosti diljem svijeta.

Njegova iznenađujuća brojka od 52 originalna znanstvena rada, 5 poglavlja u knjigama te 5 patenata (US, EP i WPO) svjedoče o njegovom značajnom doprinosu znanstvenoj zajednici. Ivan Sondi je, prema bazama Google Scholar, Scopus i WoS, do danas citiran čak 9.923, 6.615 i 6.080 puta, što ga čini jednim od najcitiranijih hrvatskih znanstvenika.

Za svoj izniman istraživački rad, Ivan Sondi je nagrađivan brojnim prestižnim nagradama. Među njima se ističu Godišnja nagrada Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti (2008.), Nagrada Andrija Mohorovičić (2018.), Republička nagrada Ivan Filipović (2019.) te Godišnja nagrada Instituta Ruđer Bošković (2010.).

Njegova iznimna reputacija potvrđena je i članstvom u Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti, gdje je 2016. postao član suradnik, a 2022. redoviti član u Razredu za prirodne znanosti.

Ivan Sondi, najcitiraniji hrvatski geoznanstvenik, ostavlja neizbrisiv trag u svijetu znanosti.