U BiH je za izbore u Hrvatskoj registrirano 100 tisuća građana: “HDZ manje zlo”

U BiH je za parlamentarne izbore u Hrvatskoj registrirano 100 tisuća građana, koji će biračko pravo moći ostvariti na 42 biračka mjesta. Neradnog dana nema, a analitičari kažu da nema ni najbolje opcije za BiH.

Izbori u Hrvatskoj održat će se sredinom naredne sedmice a na njima građani biraju novi saziv hrvatskog Sabora. Iz perspektive BiH, koja u Sabor daje tri parlamentarca dijaspore, ne može se govoriti o opcijama koje su dobre za Bosnu i Hercegovinu, odnosno buduće odnose dvije zemlje, suglasni su analitičari.

“Hrvati koji su ostali živjeti u BiH imaju svoja prava kao konstitutivni narod i ta prava se posljednjih godina sustavno zanemaruju i gaze. Zbog toga kao Hrvati moramo biti složniji, odlučniji i ako hoćete drskiji i tražiti svoje. Pa makar se radilo i o nečemu simboličnom, kao što je izbor člana Predsjedništva BiH“, rekao je predsjednik Hrvatske Zoran Milanović, s kojim aktualni premijer Andrej Plenković i predsjednik HDZ-a vodi glavnu političku borbu za šefa hrvatske vlade, piše DW.

“HDZ manje zlo”

Ova višegodišnja politička tema i previranja unutar BiH i Hrvatske o tome tko kome bira člana Predsjedništva BiH dovela je do jedine teme oko koje se Plenković i Milanović slažu. U tom kontekstu, kako kaže politički analitičar iz Zagreba Davor Gjenero, ne može se govoriti o najboljoj opciji za BiH.

“Za cijeli Balkan je najmanje loša ona hrvatska opcija koja je trenutno na vlasti. Ali ne HDZ sam po sebi, nego europejski HDZ”, kaže Gjenero, ističući da iako nije imala presudan utjecaj, Hrvatska je na čelu s Plenkovićem pomogla BiH na putu ka Europskoj uniji.

“Ako bi došlo do smjene vlasti, da Zoran Milanović preuzme kormilo, onda je jasno da bi uslijedilo razdoblje uvjetovanja, blokiranja, da bi ono što smo gledali 2015. sa zatvaranjem granice prema Srbiji u vrijeme migrantske krize bile tek marginalne igre u odnosu na ono što bi se moglo dešavati”, mišljenja je Gjenero, navodeći da je u tim okolnostima HDZ manje zlo.

Gjenero također podsjeća da su Milanovićevi poželjni partneri u BiH “ljudi koji su proizašli iz projekta Herceg-Bosne, na čijem je čelu bivši general Ljubo Ćesić Rojs“. Bivši zastupnik HDZ-a, kojega je stranka izbacila, Rojs je sada nosilac liste “Hrvatsko bilo” u XI izbornoj jedinici. Namjera mu je, kaže, da dobije podršku za sva tri mjesta u Saboru koja su „rezervirana za HDZ”.

“To čak nije ni treći entitet, to je Herceg-Bosna i to su Milanovićevi poželjni partneri. Najgora noćna mora“, kaže Gjenero.

Od svetkovine do radnog dana

Ipak, politika HDZ-a BiH, na čelu s Draganom Čovićem, nije se nikada potpuno odmakla od pretenzija ka trećem entitetu ili nekom drugom obliku hrvatske jedinice unutar BiH. Izborom Željka Komšića za hrvatskog člana Predsjedništva BiH svaki put produbi ovu politiku, koja je sada došla do Čovićevog pritiska na izmjene Izbornog zakona. Iz Veleposlanstva SAD-a u BiH su komentirajući taj zakon upozorili, da bi se tako “de facto uvela hrvatska izborna jedinica u Federaciju BiH”.

Čovića u tom kontekstu veže slična politika s Milanovićem, iako je potpuna podrška na strani HDZ-a i Andreja Plenkovića. Čović je čak i neposredno nakon raspisivanja izbora u Hrvatskoj, na Saboru HDZ- a u Zagrebu, rekao da će izbori biti svetkovina i da će na dan izbora u BiH biti neradni dan.

Međutim, 42 biračka mjesta u BiH za izbore u Hrvatskoj bit će otvorena dva dana, 16. i 17.travnja. Najviše ih je u Mostaru 23, Sarajevu, Vitezu, Orašju i Livnu po četiri, Tuzli dva, te jedno biračko mjesto u Banjaluci. Neradni dan neće biti proglašen na državnom ili entitetskim razinama. Kantoni imaju nadležnost da proglase neradni dan, ali s obzirom na to da će biračka mjesta biti otvorena dva dana, u većini općina će doći do raspodjele procesa rada kako bi se omogućilo glasanje.

Za političku analitičarku Tanju Topić u biti se neće ništa značajno promijeniti za BiH, bez obzira na to koja politička opcija u Hrvatskoj osvoji vlast. Osovine koje vode iz Hrvatske preko Čovića jednako su bitne i za Čovića i za Milorada Dodika, koji je u politički prisnijim odnosima s Milanovićem. “Razlika je samo u naklonosti”, kaže Topić.

Veći katolik od pape

“Milanović se javno hvali i prijateljuje s Dodikom, posjećuju se privatno, za razliku od Plenkovića koji se suzdržano i na distanci drži prema Dodiku. Međutim, kad bismo zagrebali ispod uglađene površine, tko zna što bismo iskopali. Pojavnost je očito drugačija“, kaže Topić, ne sporeći značajnu ulogu Hrvatske u otvaranje pregovora Europske unije s BiH.

Topić ističe da ne treba zaboraviti politički zaokret Milanovića, koji je ranije zagovarao da se Hrvatima iz BiH onemogući da utiču na politički i parlamentarni život u Hrvatskoj, predstavljajući se tako većim katolikom od pape, kada je riječ o položaju Hrvata u BiH, piše DW.

U tom kontekstu novinar iz Mostara Emil Karamatić kaže da je to stvarna politika Zagreba, ali u ovom trenutku nitko nema hrabrosti da to pitanje pokrene.

“Da se Hrvatska može toga riješiti, riješila bi se. Jer nekada je bilo 11 zastupnika iz BiH, a sada ih je tri. I ta tri bi skinuli da ikako mogu, nego nitko se neće direktno petljati u to“, kaže Karamatić.

Ruska veza

Još jedan aspekt će igrati značajnu ulogu u odnosima Bosne i Hercegovine i Hrvatske nakon izbora. Za analitičare će jačanje veza s Rusijom biti presudno u daljim odnosima, ne samo u odnosima unutar Hrvatske, nego i prema BiH.

“Jača veza, barem ona koju vidimo javno, leži u bliskosti prema Rusiji i Putinovoj politici između Milanovića i Dodika. Koliko nam je taj utjecaj potreban – pa bio bi poželjan da nije jednostran i selektivan, arogantan, s visoka, pun omalovažavanja i da ne podržava samo vlastitu etničku skupinu u BiH. Sve drugo znači ozbiljne potrese u BIH“, kaže Topić.

Na političku sponu Čović- Dodik, kažu analitičari, vezat će se bez problema bilo koja vlast u Zagrebu, samo je pitanje koji pravac će ta vlast imati i na čiji utjecaj neće biti imuna. I Gjenero upozorava na vezu Milanovića s Kremljom, za što postoje tek naznake ali s poznatim šablonom.

“U tom slučaju bi politika Čović-Dodik-Milanović bila ojačana tim ruskim utjecajem. Nemojte biti naivni i misliti da nema ruskog utjecaja na izbore u Hrvatskoj. A tu rusku šapu nećete prepoznati u trenutnoj vladajućoj stranci dok joj je Plenković na čelu“, zaključuje Gjenero, ne prejudicirajući da će tako i ostati.

Automatska registracija

Plenković će 16. travnja u Mostaru otvoriti Međunarodni privredni sajam, a tog dana bit će otvorena i biračka mjesta u BiH. Milanović je pozvao Državno izborno povjerenstvo Hrvatske da reagira.

“Plenković ide u Mostar 16. travnja, na dan izbora. I što očekujete od takvog tipa“, izjavio je Milanović.

Nevladina organizacija GONG (Građani organizirano nadgledaju glasanje) ranije je upozorila na to da hrvatski državljani, koji će na izborima za Hrvatski sabor glasati u Bosni i Hercegovini, registraciju mogu obaviti isključivo u diplomatsko-konzularnim predstavništvima RH, a nikako u stranačkim organizacijama, piše DW.

U BiH je registrirano nešto više od 100 tisuća aktivnih birača, što znači da posjeduju osobnu iskaznicu koja u sebi nosi automatsku registraciju. Od tog broja gotovo 60 posto birača moći će glasati u Mostaru. Na proteklim parlamentarnim izborima u XI. izbornoj jedinici glasalo je 28 tisuća građana, od čega 21 tisuća iz BiH.