U BiH počelo suđenje Ganiću i drugima zbog ratnih zločina

Uz Ganića optuženi su bivši zapovjednik Teritorijalne obrane Hasan Efenedić, dvojica bivših ministara unutarnjih poslova RBiH Jusuf Pušina i Bakir Alispahić, umirovljeni generali Armije BiH Fikret Muslimović i Hamid Bahto te još tri osobe

Pred raspravnim vijećem Suda BiH u srijedu je počelo suđenje ratnom članu Predsjedništva BiH Ejupu Ganiću i još devetorici bivših vojnih i policijskih dužnosnika te zemlje koji su optuženi za ratne zločine nad pripadnicima bivše JNA, prenosi 24sata.

Uz Ganića optuženi su bivši zapovjednik Teritorijalne obrane Hasan Efenedić, dvojica bivših ministara unutarnjih poslova RBiH Jusuf Pušina i Bakir Alispahić, umirovljeni generali Armije BiH Fikret Muslimović i Hamid Bahto te još tri osobe.

Optužnica ih tereti da su po zapovjednoj liniji odgovorni za napad na kolonu u kojoj su se pripadnici bivše JNA povlačili iz Sarajeva 3. svibnja 1992. godine.

Prema navodima optužnice tada je tijekom sukoba s pripadnicima teritorijalne obrane i policije ubijeno osam časnika, vojnika i civila koji su bili u toj koloni, više od dvadeset ih je ranjeno a nekoliko desetaka onih koji su zarobljeni je, prema navodima iz optužnice, nakon toga zlostavljano.

Tužitelj Mladen Vukojević je, iznoseći opsežnu optužnicu, kazao kao je Ganić odgovoran jer je navodno svjesno ignorirao raniju odluku Predsjedništva BiH o načinu osiguranja povlačenja JNA te da je poticao vojne i policijske dužnosnike da organiziraju napad na kolonu.

U njoj su tada bili i ranije zarobljeni predsjednik Predsjedništva BiH Alija Iztebegović te tadašnji zapovjednik Druge armijske oblasti JNA general Milutin Kukanjac.

Odvjetnici su odmah prigovorili kako je tužiteljstvo zanemarilo niz bitnih okolnosti poput činjenice da je tada bio na djelu međunarodni ratni sukob, a Sarajevo pod opsadom JNA i srpskih paravojnih postrojbi.

Odvjetnik jednog od optuženih Asim Crnalić je nakon otvaranja postupka novinarima kazao kako optužnica sadrži cijeli niz netočnih i neutemeljenih navoda te je najavio kako će to biti lako dokazati, tim prije što nema dokaza tko je zapravo počinio zločine za koje tužiteljstvo tvrdi da su se dogodili.

"Kada je u pitanju zapovjedna odgovornost onda bi onaj koji odgovara po tom načelu morao biti zapovjednik nekome tko je počinio zločin i to je osnovni uvjet. Osim opće naznake da se radi o pripadnicima Teritorijalne odbrane, nema nikakve odrednice prema kojoj bi se moglo reći tko je to počinio", kazao je Crnalić.

Očekuje se kako će ovo suđenje dugo trajati jer je tužitelj najavio podnošenje brojnih materijalnih dokaza kao i 277 svjedočenja.