U Europi se iz ničega rađa sila koja može pomesti kontinent: ‘Prijeti nam scenarij katastrofe!‘

Čim je pribavio nuklearno oružje i plaćeničku vojsku Wagner, predsjednik Bjelorusije Aleksander Lukašenko prestao je biti trećerazredni diktator koji ništa nije radi bez dopuštenja ruskog predsjednika Vladimira Putina, piše The Telegraph.

Dok ovaj bivši upravitelj sovhoza jamačno uživa u slavi koju je stekao nakon što je Rusiju navodno spasio od građanskog rata, činjenica se ozbiljnije uključio u konflikt između šefa Wagnera Jevgenija Prigožina i Putina trebala bi zabrinuti Sjevernoatlantski savez (NATO) jer bi se situacija na njegovoj istočnoj granici po pitanju sigurnosti mogla značajno i dugotrajno promijeniti.

Lukašenko tvrdi da je on Putina uvjerio da ne uništi Prigožina koji je krajem prošlog tjedna sa svojim trupama zauzeo Rostov na Donu i krenuo prema Moskvi. Navodno je Lukašenko s Prigožinom stupio u kontakt u trenutku kada je potonji bio usred svojevrsnog psihološkog sloma te mu ponudio da odustane od udara i dođe u Bjelorusiju gdje će biti siguran.

Prigožin je prihvatio Lukašenkovu ponudu te se zajedno s nekolicinom svojih boraca "skrasio" u Bjelorusiji. To je pak Putinu omogućilo da kaže da su ruske sigurnosne snage obranile Majku Rusiju i zaustavile građanski rat prije nego što je zapravo i počeo.

I dok je Kremlj preživio ovaj atak na sebe, tek treba vidjeti kako će Lukašenkovi manevri utjecati na sigurnosne prilike u Poljskoj, Litvi i Latviji - članicama NATO-a koje graniče s Bjelorusijom.

Trenutno se ne zna koliko je Wagnerovaca zajedno s Prigožinom pobjeglo u Bjelorusiju. On je rekao da je njegovu pobunu protiv ruskog vojnog establišmenta na čijem je čelu ministar obrane Sergej Šojgu podržalo 25 tisuća plaćenika. Putin je Wagnerovcima koji su sudjelovali u pobuni ponudio tri opcije - odlazak u Bjelorusiju, pridruživanje ruskoj vojsci i sigurnosnim službama te povratak kući. Istovremeno, Lukašenko je plaćenicima rekao da se mogu udomaćiti na prostoru jedne napuštene vojne baze. "Ograda je tamo, sve imate, podignite svoje šatore", rekao je predsjednik Bjelorusije.

Ako bi se Wagner i bjeloruska vojska udružili, Bjelorusija bi najednom postala vojno potentnija nacija i NATO se najviše plaši upravo tog scenarija

 Foto: Sergei GAPON/POOL/AFP

Nazočnost Wagnera u Bjelorusiji, koju je Putin iskoristio kao platformu za invaziju na Ukrajinu, zabrinula je mnoge jer bi Prigožinovi plaćenici mogli pokrenuti novu ofenzivu na Kijev. Takav razvoj događaja, međutim, nije izgledan jer se Lukašenko za sada nije direktno uplitao u rat u Ukrajini, poglavito zato što su Bjelorusi u velikoj mjeri protiv ruske invazije.

Ako bi se Wagner i bjeloruska vojska udružili, Bjelorusija bi najednom postala vojno potentnija nacija i NATO se najviše plaši upravo tog scenarija. Predsjednik Litve Gitanas Nausėda rekao je da bi "serijski ubojice" iz Wagnera potencijalno mogli destabilizirati zemlje koje graniče s Bjelorusijom ako bi im se dopustilo da se u njoj regrupiraju i ponovno počnu raditi. Glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg rekao je da je Savez spreman obraniti se od prijetnje koja može doći i iz Moskve i iz Minska. Dodao je da će se na nadolazećem samitu NATO-a koji će se idućeg tjedna održati u Vilniusu u Litvi razgovarati o jačanju obrambenih kapaciteta zemalja članica koje se nalaze odmah do Bjelorusije.

NATO strahuje da bi mu Bjelorusija zahvaljujući nedavnom dolasku ruskog taktičkog nuklearnog oružja i Wagnerovaca mogla ozbiljnije zagorčati život. Putin je nuklearno oružje poslao u Bjelorusiju kako bi NATO uoči samita u Vilniusu "podsjetio" da bilo kakvi problemi koje Rusija ima nisu smanjili njezin arsenal nuklearnog oružja koji je najveći u svijetu. Međutim, sad kad su u Bjelorusiji i Wagnerovci i rusko nuklearno naoružanje, NATO Bjelorusiju više ne može tretirati kao lutku na kraju ruskog konca.

Minsk sada može sam prijetiti istočnoj Europi i Baltiku.

Newsweek javlja da je Lukašenko visokim bjeloruskim dužnosnicima rekao da osmisle "algoritam" koji bi Minsku omogućio upravljanje ruskim nuklearnim oružjem koje se nalazi u Bjelorusiji. "On se treba temeljiti na činjenici da ga moramo moći koristiti u teškim trenucima, u slučaju da nas netko napadne", rekao je predsjednik Bjelorusije.

Ruski i bjeloruski dužnosnici rekli su da će Rusija zadržati kontrolu nad tim oružjem. Emma Claire Foley iz međunarodne nevladine organizacije za eliminaciju nuklearnog oružja Global Zero rekla je da je moguće da je Lukašenko to rekao kako bi ostavio dojam osobe može utjecati na rusku i regionalnu politiku. Bjeloruski je predsjednik rekao da je većina ruskog taktičkog nuklearnog naoružanja koje će se nalaziti u Bjelorusiji već stiglo. Moskva je ranije rekla da će dovršiti izgradnju postrojenja u kojem će se ono čuvati. Oružje će se dostaviti u 2631. bazu za pohranu raketa i druge municije koje koristi bjelorusko zrakoplovstvo u mjestu Prudok u Vitebskoj oblasti. Navodi se da bi Lukašenko prisustvo oružja mogao iskoristiti kako bi se donekle odupro idejama Moskve o aneksiji Bjelorusije. SAD je rekao da nadgleda situaciju u Bjelorusiji te da za sada neće mijenjati svoju politiku.

"Situacija u kojoj Bjelorusija lansira rusko nuklearno oružje mora se smatrati ekstremnim izuzetkom. Da bi se to dogodilo, mnogo toga bi moralo poći po zlu i u Rusiji i drugdje", rekla je Emma Claire Foley iz NGO-a Global Zero.

Sve to znači da bi zemlje koje su nedavno srezale vojnu potrošnju, poput Velike Britanije, morale razmisliti o povećanju novca koji odvajaju za obranu.