U novoj godini stupaju na snagu brojni novi propisi koji se tiču i građana i biznisa, pogledajte što donose

Tijekom sniženja cijena i svih mogućih akcija trgovac će morati cijelo vrijeme držati vidljivima staru cijenu, novu cijenu i najnižu cijenu po kojoj je proizvod prodavan u proteklih 30 dana.

Na tržište se neće moći stavljati roba za koju se tvrdi da je identična robi na drugim tržištima iako se u stvarnosti značajno razlikuje u obilježjima ili sastavu. Povreda zakona u takvim će se situacijama ocjenjivati od slučaja do slučaja.

Kazne za lokalne čelnike koji ne poštuju epidemimološke mjere

Izmjenama Zakona o zaštiti od zaraznih bolesti propisuju se kazne u iznosu od 30.000 do 50.000 kuna za odgovorne osobe koje ne poštuju obvezu predočenja COVID potvrda u javnopravnim tijelima. Zakonskim se prijedlogom uvodi nova sigurnosna mjera koja se odnosi na obavezu predočenja dokaza o testiranju, cijepljenju ili preboljenju zarazne bolesti radi ulaska u određenoj prostore te se detaljnije razrađuje primjena navedene sigurnosne mjere prilikom ulaska u prostore javnopravnih tijela, kao i obaveza odgovornih osoba u njima da osiguraju njenu provedbu.

Izmjene Zakona o obveznim odnosima

Početkom godine stupaju na snagu izmjene Zakona o obveznim odnosima i tiču se mogućnosti ostvarivanja prava na povrat novca ili zamjenskog uređaja u slučaju kupnje proizvoda s nedostatkom.

Po novim pravilima, potrošači u slučajevima prijave nedostatka na kupljenoj robi neće više moći birati između popravka i zamjene artikla, kao što je to trenutačno moguće, već će trgovac automatizmom pokvareni uređaj slati na servis, a zamjena će biti moguća tek ako uređaj nije moguće popraviti.

Produljuje se rok u kojem je na prodavatelju teret dokaza da stvar u vrijeme prijelaza rizika na kupca nije imala nedostatak. Taj se rok produljuje sa šest mjeseci na godinu dana, osim u trgovačkim ugovorima. To je pravilo koje se odnosi na potrošačke ugovore s digitalnim elementom kao što su pametni telefoni, pametni satovi i slično.

Novi zakon o proračunu

Novi zakon o proračunu donosi u proračunskom planiranju i donošenje proračuna, izvršenju proračuna u dijelu kontrole izvršavanja rashoda, zaduživanja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te uspostavu učinkovitijeg sustava financijskog i statističkog izvještavanja. Kod proračunskog planiranja i donošenje proračuna detaljnije se definiraju proračunski i izvanproračunski korisnici te se ukidaju obveze izrade strateških planova za ministarstva i druga državna tijela i plana razvojnih programa za lokalne jedinice.

Vlada svojim prijedlogom omogućava zaduživanje jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i za kapitalne pomoći trgovačkim društvima i drugim pravnim osobama u njihovom većinskom vlasništvu ili suvlasništvu. Također se propisuje da se u iznos ukupne godišnje obveze (koja ne smije prelaziti 20 posto ostvarenih prihoda u godini koja prethodi godini u kojoj se zadužuje) uključuju dospjele obveze iskazane u zadnjem raspoloživom financijskom izvještaju. U trenutačnom zakonu propisano je da u izračun ulaze dospjele nepodmirene obveze iz prethodnih godina. Uvode se i novčane kazne do 50.000 kuna za lokalne čelnike koji javno ne objave detaljne proračunske troškove

Nova pravila za komentare na portalima

Krajem listopada stupio je na snagu novi Zakon o elektroničkim medijima, prema kojem su pružatelji medijskih usluga dužni u roku od 12 mjeseci uskladiti svoj rad, poslovanje i opće akte s novim odredbama.

Jedna od važnijih stvari koje donosi novi zakon reguliranje je korisničkih komentara na portalima. Uz obaveznu registraciju, novost je to da će odgovornost za komentare snositi pojedinci koji u komentaru krše zakone. Pritom vlasnici medija moraju jasno istaknuti pravila komentiranja, omogućiti registraciju korisnika te na jasan i lako uočljiv način upozoriti na pravila komentiranja i posljedice kršenja zakona.

Zaoštravaju se pravila o prikazivanju sniženja cijena

Izvor: Profimedia / Autor: Justin Ng / Avalon / Profimedia

Kao novina, u Zakon su uvedeni i pružatelji usluga platformi za dijeljenje videozapisa, a koji također moraju poduzeti odgovarajuće mjere zaštite maloljetnika od sadržaja koji bi mogao utjecati na njihov fizički, mentalni ili moralni razvoj te opće javnosti od poticanja na nasilje ili mržnju ili javnog izazivanja da se počini terorističko kazneno djelo. Pružatelji usluga platforme za dijeljenje videozapisa imaju iste obveze kao i pružatelji audiovizualnih usluga u pogledu oglašavanja i drugih ograničenja sadržaja, uzimajući u obzir ograničenu kontrolu koju mogu vršiti nad oglašavanjem na svojim platformama koje ne stavljaju na tržište, ne prodaju ih niti uređuju.

Zabrana plastičnih vrećica

Od početka 2022. stupa na snagu odredba Zakona o gospodarenju otapdom o zabrani stavljanja na tržište laganih plastičnih vrećica za nošenje, uz izuzetak vrlo laganih.

Nepoštene trgovačke prakse

Početkom rujna stupio je na snagu izmijenjeni Zakon o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu opskrbe hranom, a njegova puna primjena započinje 1. ožujka 2022. godine. Nadogradnjom postojećeg pravnog okvira u skladu s odredbama Direktive (EU) 2019/633, u okviru kojeg se povećava broj nepoštenih trgovačkih praksi u skladu s odredbama Direktive i dodavanjem nekih novih nepoštenih trgovačkih praksi, dodatno se uređuje postupak utvrđivanja postojanja nepoštenih trgovačkih praksi uvođenjem novih postupovnih instrumenata te uspostavlja bazni okvir za suradnju s Europskom komisijom i provedbenim tijelima drugih država članica o pitanjima borbe protiv nepoštenih trgovačkih praksi.

Riječ je o bitnom proširenju liste poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda na koje se Zakon odnosi, a značajno se proširuje baza adresata Zakona na sve kupce poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda koji samostalno ili sa svojim povezanim društvima ostvaruju ukupni godišnji prihod veći od 15 milijuna kuna, pri čemu se u skupinu kupaca, za razliku od trenutnog uređenja, uvrštavaju pravne i fizičke osobe koje obavljajući ugostiteljsku djelatnost kupuju poljoprivredne i prehrambene proizvode i ostvaruju samostalno i/ili sa svojim povezanim društvima ukupan godišnji prihod veći od 15 milijuna kuna, kao i svako javno tijelo u EU, odnosno javnopravno tijelo koje je kao takvo definirano propisima o upravnim sporovima. Pored iznesenoga, značajno, za čak 76 posto, povećan je broj praksi koje se smatraju nepoštenima.

Promjenjive cijene u građevini

U idućoj godini trebala bi stupiti na snagu nova pravila određivanja cijena građevinskih usluga u javnoj nabavi. Uslijed globalnih poremećaja na tržištima građevinskog materijala, Vlada je u rujnu donijela zaključak kojim je omogućena korekcija troškovnika u poslovima javne nabave koji su u tijeku, kao i mogućnost određivanja promjenljivih cijena prilikom ugovaranja budućih poslova.

Naručitelji koji imaju ugovore sklopljene u postupcima javne nabave s ugovarateljima moći će pristupiti analizi ugovorenih jediničnih cijena građevinskih materijala i proizvoda za neizvršene ugovore o javnoj nabavi kako bi utvrdili one stavke na koje je promjena cijena utjecala više od 10 posto. HGK trenutno priprema smjernice za fleksibilnije ugovaranje cijena gradnje, po uzoru na FIDIC-ove klauzule o promjenjivim cijenama, koje se kod nas ne koriste u dovoljnoj mjeri.

HGK ukida plaćanje za većinu poduzetnika

Novi zakonom kojim se reformira Hrvatska gospodarska komora predviđa ukidanje obvezne članarine za gotovo 96 posto poduzetnika. U skladu s novim zakonom sve tvrtke ostaju članice HGK, no članarina je obvezna za članice II. i III. kategorije, dok se članicama iz I. kategorije omogućava dobrovoljno plaćanje članarine.

Rast minimalne plaće

Kune

Izvor: Pixsell / Autor: Davor Javorovic/PIXSELL

Trenutna minimalna plaća za puno radno vrijeme iznosi 4250 kuna, a u 2022. godini bit će 4.687,50 kuna. Radi se o povećanju od oko 350 kuna u neto iznosu. Više neće biti moguće pod minimalnu plaću podvesti sav redovni i sav prekovremeni rad radnika u jednom mjesecu, rad u neradne dane, rad u smjenama i druge dodatke iz kolektivnih ugovora.

Novi zakon o zviždačima

U saborskoj proceduri donošenje je novog Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti - tzv. zviždača, koji bi trebao ugledati svjetlo dana iduće godine, a donosi se zbog potrebe usklađivanja nacionalnog zakonodavstva s pravnom stečevinom Europske unije. Ključna je novost to što će zviždači moći slobodno izabrati hoće li uočenu nepravilnost prijaviti povjerljivoj osobi u svojoj radnoj sredini ili će je prijaviti izravno Uredu pučke pravobraniteljice.

Druga bitna novost je da povjerljiva osoba više neće morati biti zaposlenik kod poslodavca na kojeg se prijava odnosi, već i netko izvana, primjerice odvjetnik, revizor i sl., kojeg zaposleni predlože i odaberu.

Zviždači kojima se poslodavac osvećuje zbog prijavljene nepravilnosti moći će pokretati posebne sudske postupke radi svoje zaštite, jednako kao što ih pokreću osobe koje su žrtve diskriminacije. Također se mijenja definicija prijavitelja nepravilnosti tako da se širi krug prijavitelja. Produljuju se i postojeći rokovi u kojima povjerljive osobe moraju postupiti po prijavi koju im podnosi zviždač.

Ubrzanje upravnih postupaka

Početkom godine stupaju na snagu izmjene Zakona o općem upravnom postupku, a njima se predviđaju ubrzavanje i pojednostavljivanje upravnih postupaka upotrebom informacijsko-komunikacijske tehnologije. Korištenjem elektroničke komunikacije stranaka i javnopravnih tijela u svim fazama upravnog postupka smanjit će se troškovi stranaka i javnopravnih tijela te povećati učinkovitost.