U Ukrajinu krenuli i strani dragovoljci koji su branili Hrvatsku; Šulj: Ne odlaze kao ‘psi rata’, potez Ukrajine je fenomenalan!

Odlazak hrvatskih dragovoljaca u rat u Ukrajini neodoljivo podsjeća na dolazak stotina stranih dragovoljaca koji su 1991. stigli u Hrvatsku. Strani državljani došli su sa svih kontinenata, iz 44 države svijeta i gotovo da nema postrojbe HV-a, HOS-a ili HVO-a u kojoj nije ratovao neki strani dragovoljac. Vraćanjem digniteta strancima koji su za Hrvatsku uzeli pušku u ruke godinama se bavi povjesničar Tomislav Šulj, djelatnik Hrvatskog memorijalno dokumentacijskog centra Domovinskog rata, koji je za Narod.hr prokomentirao odlazak hrvatskih dragovoljaca u Ukrajinu. Šulj nam je ujedno otkrio da je nekoliko stranih dragovoljaca koji su se borili kod nas opet krenulo braniti slobodu jednog naroda. Ovog puta ukrajinskog.

Šulj, koji je velik dio profesionalnog angažmana posvetio upravo fenomenu stranih dragovoljaca koji su se u Domovinskom ratu borili na našoj strani, ranije je analizirao kako su se u ratovima u Hrvatskoj i BiH na sve tri strane, i hrvatskoj i srpskoj i bošnjačkoj, borili strani dragovoljci, no kod bošnjačke i srpske strane, dragovoljci su stizali uglavnom po vjerskom ključu.

Šulj: Hrvatsku branilo 750 stranih državljana

No kod nas je situacija bila znatno drugačija. Na našoj su se strani borili dragovoljci iz cijelog svijeta. Njihov je jedini motiv bio obrana slobode, a pristizali su bez obzira na vjeru ili boju kože.

Po podacima koje je Šulj sakupio pouzdano se zna da se nešto više od 750 stranih državljana borilo za hrvatsku slobodu, a on pretpostavlja da je taj broj bio veći i od tisuću.
Upravo su neki od njih, kako Šulj otkriva za narod.hr, krenuli sada za Ukrajinu.

Uz ‘hrvatske strance’, u Ukrajinu krenulo i nekoliko desetaka Hrvata

‘Pouzdano znam da ih se nekoliko priprema, vrlo vjerojatno su već sada u Ukrajini. Znam jednog Šveđanina, Engleza, dva Nizozemca…ljudi od oko 50 godina koji su tu čak i ranjavani, a idu u Ukrajinu iz idealističkih pobuda’, kaše Šulj i dodaje da zna i za nekoliko desetaka Hrvata koji su krenuli u rat u Ukrajinu, a od kojih neki imaju dragocjena iskustva iz Domovinskog rata, poput Denisa Šelera koji je ujedno i veteran ukrajinske borbe za slobodu.

Šulj: To nije poravnavanje starih računa sa Srbima’

Smatra da svi oni odlaze isključivo motivirani da brane slobodu te zemlje. Ne misli da je Ukrajina sada, ali i 2014. kada su krenuli sukobi, poligon za domaće sukobe, za poravnavanje starih računa, s obzirom da na ruskoj strani ratuju srpski dragovoljci, a na strani Ukrajine naši. Smatra da je isključivi motiv svih onih koji odlaze u Ukrajinu pomoć toj zemlji koja se u ovom trenutku nalazi u gotovo identičnoj situaciji u kakvoj se Hrvatska nalazila 1991. godine.

Naglašava da su strani dragovoljci bili od ‘velikog značaja u Domovinskom ratu sa svojim znanjima i vještinama’.

Ukrajinci se sad s pravom osjećaju kao da ih je ostavio cijeli svijet

‘Nisu oni donijeli preokret u ratu, ali su spasili jako puno života i obučili su puno naših mladih vojnika za rat. Na kraju krajeva, gdje god su se oni pojavili, na toj jednoj ljudskoj razini kao sada i u Ukrajini, ulijevali su nadu i optimizam da nismo ostavljeni kao što se sada Ukrajinci osjećaju. Uistinu, Ukrajinci se sad s pravom osjećaju kao da ih je ostavio cijeli svijet.

I onda u tom košmaru, suočeni s pasivnošću, nezainteresiranošću, sporošću svjetskih sila da pruže obećanu i potrebnu pomoć, pojavljuju se stotine ljudi koji su, kao i 91.’, prepoznali da je na stvari sukob protiv imperijalističkih pretenzija jednog diktatora. Upravo zato od velikog su značaja upravo oni naši dragovoljci koji odlaze u Ukrajinu s iskustvom iz Domovinskog rata, jer imaju znanje i pružaju nadu Ukrajincima da nisu napušteni , napominje.

Hrvati su se, podsjetimo, još od početka krize u Ukrajini iz 2014., priključivali ukrajinskoj dobrovoljačkoj skupini Azov. Zanimljivo je kako ih je tada u Hrvatskoj koordinirao Gaston Besson, francuski dobrovoljac koji je 1991. došao braniti Hrvatsku te je ovdje i ostao.

Raritet svjetskih ratova: Strani dobrovoljci se prijavljuju veleposlanstvo

Fenomen odlazaka dragovoljaca u Ukrajinu tih je godina zahvatio i nama susjedne zemlje, no odlazak u rat u stranu državu u Srbiji, BiH i Makedoniji, proglašeno je kaznenim djelom. U Hrvatskoj se to nije dogodilo. No, aktualni odlazak Hrvatska, ali i drugih stranaca u Ukrajinu, danas je znatno drugačiji. Naime, Ukrajina je sama pozvala strane dragovoljce u rat, a zainteresirani se mogu javiti u – ukrajinsko veleposlanstvo!

‘To je za mene, kao povjesničara koji proučava fenomen stranih državljana u oružanim sukobima, raritet svjetskih ratova. Koliko ja znam, ovo je prvi puta da je jedna država uputila službeni javni poziv stranim državljanima da dođu braniti njezinu slobodu bez obzira na vjeru, naciju ili boju kože. Kada se to ovako jasno napravi, onda se automatski otklanja stereotip i optužbe koje su oduvijek pratile te ljude, pogotovo u Domovinskom ratu, da je riječ o psima rata, plaćenicima, avanturistima.

Ne, to su sada dragovoljci koji su pozvani da bez ikakve naknade brane slobodu jednog naroda od nemjerljivo jače imperijalističke sile. Dakle, sve je isto kao i kod nas 1991., osim činjenice da je poziv službeno upućen. Meni je upravo fenomenalno to što su Ukrajinci napravili. Po meni, to je značajno strateško promišljanje, potez kojim čine veliki korak u cilju obrane od ruske agresije. Naime, koliko god je Rusija izvela moćan napad i zaprepastila kako Ukrajince, tako i cijeli svijet, njihov problem je doktrina ratovanja.

Promijenio cjelokupan sustav ratovanja

Ona se, koliko vidimo, nije promijenila već nekoliko stoljeća. U svrhu ostvarenja ciljeva ruske vođe spremne su žrtvovati velik broj vojnika, i gotovo se stječe dojam da im je svejedno koliko ih gine. U tom smislu ništa se nije promijenilo od 2. svjetskog rata ili od Afganistana. No promijenio se otada cjelokupan sustav ratovanja.

Na golemom području kakvo je Ukrajina upravo su male mobilne postrojbe, male grupe odlučnih ljudi s vojnim iskustvom daleko učinkovitije od sve mase oklopa i mladih vojnika koji su na tim nepreglednim prostranstvima ili u uvjetima gradske borbe, svejedno, izloženi kao glineni golubovi.

Upravo zato će dolazak stotina, pa vjerojatno i tisuća dragovoljaca s određenim vojnim iskustvom biti od velikog značaja. Baš kao što je nama 91. svaki dan od početka listopada bio pobjeda i korak ostvarenju cilja, tako je sada i Ukrajini, zbog moći Ruske vojske možda i u većoj mjeri, svaki dan nova velika pobjeda. Ukrajinci su na pomoći izuzetno zahvalni i, budite uvjereni, zauvijek će pamtiti doprinos svakog stranca u obrani svoje slobode’, zaključuje Šulj.