U Zagrebu je pokrenuo burnu raspravu, a Knin ga uopće nema: 'Možda netko pogodi srž grada'

GDJE SE SAKRIO IDENTITET?

Sam izbor vizuala danima je punio novinske stupce te podijelio i kritiku i javnost. Međutim, ono što je manje poznato jest činjenica da mnogi hrvatski gradovi nemaju osmišljen vlastiti vizualni identitet. Primjer tomu je grad Knin. Grad u Dalmaciji, 71 kilometar sjeveroistočno od Šibenika, koji je duboko ukorijenjen u hrvatski identitet kao simbol neuspjelih teritorijalnih nasrtaja na cjelovitost Hrvatske tijekom povijesti. Čvorište je ličke, unske i zadarske željezničke pruge te cesta koje iz unutrašnjosti Hrvatske vode k obali Jadranskoga mora, a u blizini grada nalazi se i ležište sadre i kamenolom vapnenca. Osim Franjevačkog samostana koji se spominje još u XV. stoljeću te crkve sv. Antuna Padovanskog iz 1863. godine, najpoznatiji je po svojoj srednjovjekovnoj tvrđavi iz X. stoljeća koja se uzdiže na zapadu grada.

Tvrđava je svoj konačan izgled dobila početkom XVIII. st., kada je umjetnim prosjekom odijeljena od brda Sv. Spas, koje se sa sjeverne strane na nju nadovezuje, te je jedna od najvećih fortifikacijskih građevina u Dalmaciji. U njoj je do II. svjetskog rata bio smješten Muzej hrvatskih starina. Podijeljena je na gornji, srednji i donji grad, koji su međusobno povezani pokretnim mostovima. Početkom XVIII. st. na gradnji zidina radili su i domaći majstori (Ivan i Ignacije Macanović). U Domovinskom ratu tvrđava je devastirana (zbog ratne namjene), a katoličke crkve sv. Jakova i sv. Ante porušene su. Knin je bio nastanjen još u neolitiku i brončanom dobu, što potvrđuju arheološka nalazišta, a prvi put ga spominje oko 950. bizantski car Konstantin VII. Porfirogenet, pod imenom Tenen , kao grad i središte župe.

Između 1040. i 1050. u njemu je bila osnovana Kninska biskupija, čiji su biskupi nosili naslov "hrvatskoga biskupa" (episcopus Chroatensis) te su imali jurisdikciju do rijeke Drave. Za kralja Dmitra Zvonimira Knin je bio prijestolnica Hrvatskoga Kraljevstva, potom prijestolnica posljednjega hrvatskoga kralja Petra, a nakon njegove smrti ušao je u sastav Hrvatsko-Ugarskoga Kraljevstva (1102). Međutim, ono po čemu je Knin značajan u najnovijoj povijesti jest činjenica da u polovici 1990. postaje žarište srpske pobune u Hrvatskoj. U kolovozu 1990. lokalne su vlasti poticale odcjepljenje od Hrvatske i uz pomoć Jugoslavenske narodne armije (JNA) organizirale nadzor nad kninskim područjem. Hrvatsko stanovništvo bilo je prognano. Nakon samoproglašenja "Republike Srpske Krajine" (19. prosinca 1991.), Knin je bio njezin glavni grad. Oslobođen je vojno-redarstvenom operacijom Oluja 5. kolovoza 1995. godine. Srpske su se snage povukle, a zajedno s njima izbjegla je većina srpskog stanovništva, a Knin je postao simbolom hrvatske pobjede u Domovinskom ratu te početkom procesa mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja.

FOTO: Grad Knin 

'Nisam naišao na grafički materijal'

Međutim, grad koji je povijesno bio od neizmjerne strateške važnosti i u najnovijoj povijesti postao simbolom ratne pobjede, nema vlastiti vizualni identitet. Naime, nije to ništa neobično jer nije jedini, no upravo njegov primjer postavlja pitanje zašto pojedini gradovi ne ulažu u vlastitu vidljivost i prepoznatljivost. Na tu temu portal Direktno razgovarao je sa predsjednikom HDD-a Svenom Sorićem te dizajnericom Valineom Vinger. Naime, prvenstveno nas je zanimalo je li Hrvatsko dizajnersko društvo bilo na bilo koji način uključeno u izradu ili ocjenjivanje vizualnog identiteta Grada Knina (logotipa, slogana, tipografije i sl.).

"HDD nije bilo uključeno niti u izradu niti u ocjenjivanje vizualnog identiteta Grada Knina. Osobno nisam upoznat s činjenicom postoji li ikakav profesionalno dizajnirani vizualni identitet Grada Knina niti sam bio upoznat da se na njemu radi", istaknuo je Sorić za naš portal. Istaknimo kako je portal Direktno poslao upit i gradonačelniku Knina Mariju Ćaćiću sa istim pitanjem te upitom planira li Grad eventualnu modernizaciju ili promjenu vizualnog identiteta u skorijem razdoblju. Do objave ovoga teksta gradonačelnik Ćaćić nije odgovorio na naš upit, a isti ćemo objaviti kada i ako ga primimo. Sorić je pak napomenuo kako u "letimičnom pretragom interneta nije naišao na nikakav grafički materijal, osim grba, koji je heraldički znak".

Na naše pitanje što bi trebao sadržavati kvalitetan vizualni identitet bilo kojeg grada, Sorić je istaknuo: "To je pitanje na koje bi odgovorila složenije analize identitetskih specifičnosti nekog grada, kao i komunikacijskih i inih potreba uprave grada i njezinih dionika. Također, potrebno je razlikovati municipalni (institucionalni) vizualni identitet nasuprot vizualnom identitetu nekog grada u sklopu destinacijskog brendinga. To se može i ne mora nužno postići istim vizualnim identitetom".

'Rezultat može biti fenomenalan'

Na istu temu Direktno je razgovarao i sa dizajnericom Valineom Vinger. Podsjetimo, riječ je o dizajnerici koja se prijavila na javni natječaj za izbor vizualnog identiteta Grada Zagreba, ali nije prošla u uži krug. Međutim, nakon što se javnost zainteresirala tko se sve prijavio i kakva su rješenja osmislili na spomenutom javnom pozivu, Vinger je svojim projektom prikupila mnoge simpatije javnosti. U razgovoru za naš portal, Vinger je napomenula kako radi kao dizajner u trgovačkoj kući, "gdje je dizajn uglavnom podređen isključivo komercijalnom pristupu". "Zbog toga se često dogodi da i kada gledam neki vizualni identitet, razmišljam prvenstveno o tome kakav benefit on može donijeti – treba li ga uklopiti u cjelokupno brendiranje, te hoće li doprinijeti prepoznatljivosti, prodaji ili nekom drugom cilju", istaknula je.

Vinger je na našu molbu pogledala ono što nudi grad Knin i, jednako kao i Sorić, potvrdila da "precizno razrađen vizual zapravo ne postoji".
"Vidi se trud zajednice da promoviraju aktivnosti, događanja i važnosti, ali iz dizajnerske perspektive to se svodi na klasičan prikaz grba. Stekla sam dojam da su se više fokusirali na promociju onoga što postoji, nego na stvaranje pravog vizualnog identiteta", pojasnila je. Zanimalo nas je i što, po njezinom mišljenju, jedan suvremeni identitet takvog grada treba sadržavati i koju poruku bi trebao komunicirati."Iskreno, za kvalitetan vizualni identitet potrebno je detaljno istraživanje. Po mom mišljenju, on bi se trebao razvijati zajedno s brendiranjem svih ostalih elemenata grada – turizma, kulture, muzeja, aktivnosti. Uz tradiciju i kulturnu baštinu trebalo bi dodati neki moderan element koji bi se mogao protezati kroz sve sfere i koristiti kao poticaj rastu cijele zajednice i grada", istaknula je dizajnerica te se osvrnula na važnost uključenja kreativaca i javnih natječaja.

"Naravno, bilo bi odlično da se u proces uključe kreativci. Javni natječaj daje priliku za neočekivana rješenja – možda se pojavi baš dizajner koji će pogoditi srž onoga što treba. Kada se spoji kreativna struka i jasna vizija ciljeva grada i zajednice, rezultat može biti fenomenalan". Za kraj razgovora zanimalo nas je i, ukoliko grad Knin objavi natječaj za novi vizualni identitet, bi li sudjelovala u istom. "Definitivno bih se prijavila! Volim razmišljati kroz vizualni identitet, to mi je uvijek neka vrsta 'relax' momenta, posebno jer rijetko imam priliku time se baviti u posljednje vrijeme", zaključila je Valinea Vinger za portal Direktno.