Ukidanje državnih mjera: Stiže li novi val poskupljenja?

Iz perspektive sindikata, Mišić dosadašnje mjere i njihovu učinkovitost ocjenjuje, da vlada ide u postupno popuštanje mjera za cijene energenata.  

- Vlada ide u postupno popuštanje mjera za cijene energenata. Oni će i dalje plaćati cijene energenata nešto niže u odnosu na stvarnu tržišnu cijenu, ali opet nešto više nego što su plaćali to u minulom razdoblju. Također, cilj ove mjere je bio kako će se ublažiti skok cijena energenata i kako bi se zaštitile najranjivije skupine građana. 

Mišić ističe i važnost registra kućanstava.

- Jako nam je važan registar kućanstava iz kojeg mi možemo vidjeti koje mjere i kojim kućanstvima je zapravo to najpotrebnije. Problem ovih mjera je, što su one kratkotrajnog učinka, a tu imamo i strukturne slabosti energetske učinkovitosti, kazala je.

Gošća, u kontekstu energetske učinkovitosti napominje i problematiku velikog broja stambenih jedinica koje imaju lošu fasadu i lošu izolaciju. Također, u industriji i stare pogone.

Mišić: Teoretski, ne bi trebalo doći do lančanog rasta cijena

- Mjere i njihovo postupno popuštanje, teoretski ne bi trebale dovesti do lančanog rasta. Korisnici tih mjera nisu veliki potrošači, nego su te mjere obuhvaćena kućanstva i mali poduzetnici. Teoretski ne bi trebalo, ali ponukani iskustvom od prije, postoji skepsa, jer se situacija na tržištu iskorištavala zarad nekih vlastitih interesa. S druge strane, prema Državnom zavodu za statistiku imamo rast inflacije. Inflacija iznosi 4,1 posto, rekla je Mišić.

- Uz to također imamo rast cijena energenata za 8,1 posto i kontinuiran i snažan rast cijena hrane. Kada gledamo to kroz proizvodnju i poslovanje, cijene plina i energije su sastavni dio troška, ali također su sastavni dio troška i kućanstava, kazala je.

Ističe, da su cijene visoke zbog uvoznih cijena, slabosti strukturne ekonomije, interesa pojedinaca te naše ekonomije, koja nije dovoljno otporna na vanjske šokove.

Brkić: Subvencije pospješuju neracionalnost

Horizontalnu rasprostranjenost subvencija koje se ogledaju u njenoj širokoj rasprostranjenosti, Brkić ističe kao problem.

- Ako imate voucher da platite troškove, dakle energente, strojeve i itd, onda se ne ponašate baš racionalno u smislu da štedite i da se racionalno ponašate. Same subvencije su u kontekstu izgradnje tržišnog gospodarstva razumljive, mogu biti opravdane, ali kada su horizontalne kao što je u ovom slučaju, dakle kada imate subvencije vrlo široko rasprostranjene, dobivaju ih i oni koji i ne bi trebali dobivati ili bi mogli biti bez njih. To definitivno treba mijenjati, objašnjava.

Također, ističe i cijenu energenata za gospodarske subjekte.

- Ne sviđa mi se to što su cijene energije za gospodarstvo, dakle za velike gospodarske subjekte, nisu u istom položaju kao što su za male i srednje, iako njih treba posebno štititi. Oni su većina hrvatskog gospodarstva, odnosno stanovništva. Jedna smo od rijetkih zemalja EU koja ima takvu situaciju, naveo je. 

Mišić: Rast plaća nije uzrok, nego posljedica inflacije

- Građani sve teže nose pritisak ove inflacije i stalnog i kontinuiranog rasta cijena hrane. Ako pogledamo strukturu troškova i zadataka, vidimo da hrana čini najveći dio u potrošnji kućanstava s 27 posto, a za ona kućanstva koja imaju niža primanja, manji raspoloživi dohodak, taj iznos je skoro preko 50 posto, objašnjava Mišić.

Smatra da prostora za povećanje plaća ima.

- Također, prostora za povećavanje plaća u bruto iznosu, naravno da ima. Najbolji pokazatelji za to su nam podaci Fine, gdje je upravo iz tog razloga 2021. i 2024. godine neto dobit poduzetnika rasla za čak 66 posto. Također, uz to imamo snažan rast isplata poslodavaca kroz neoporezive primitke, gdje su samo u 2024. godini isplatili kroz neoporezive primitke radnicima 2,6 milijardi eura, što je rast za 27 posto u godini dana, napominje.

Probleme inflacije RH, u kontekstu EU, Brkić smatra generalnim problemom "perifernih zemalja" u odnosu na razvijene zemlje jezgre EU. 

- Kada uspoređujete s baltičkim zemljama, pa sa Slovačkom, Rumunjskom, Bugarskom, onda ćete vidjeti da veći problem s inflacijom, imaju periferne zemlje, kako se to kaže. Ne središnje zemlje Europske unije, nego one manje razvijene, gdje se čak pokušava argumentirati da je uvođenje eura, nije doprinijelo konvergenciji, dakle, nije doprinijelo većem približavanju razvijenoj jezgri Europske unije, nego dapače, imala je neku negativnu konotaciju, rekao je Brkić.

Sve naše specifičnosti, gospodarskog sustava ove zemlje, ono su o čemu bismo trebali najviše brinuti, jer tu su izvori naših problema, ali su istodobno i šanse za naš razvoj i uspjeh, zaključuje Brkić.

Cijelo gostovanje pogledajte OVDJE