USRED PANDEMIJE DIJELE SE IZVANREDNI OTKAZI
Prave posljedice epidemije korona virusa osjetit ćemo tek u mjesecima koji slijede, a za neke je crna stvarnost već stigla.
Ispred Hrvatskih zavoda za zapošljavanje zadnjih par dana moglo se uočiti velike gužve zbog izvanrednih otkaza koje poslodavci dijele usred pandemije zahvaćene korona virusom.
Kolike će biti konačne štete, u ovom je trenutku nemoguće procijeniti jer se ne zna koliko će trajati ograničenja rada i putovanja, ali za većina obitelji u Hrvatskoj ovaj crni scenarij je uveliko promijenio život, a ono najgore nas tek čeka jer novca za isplatu plaća ima još za mjesec dana u najboljem slučaju. U ovom trenutku nekakav spas za radnike bi bio da se Vlada odrekne poreza i doprinosa za nekoliko mjeseci da ostane dovoljno novca za plaće i troškove što duže jer se gospodarska aktivnost neće odmah vratiti na zadovoljavajući nivo., jer kako upozorava dio ekonomista, brojno stanje na burzi rada, na kojoj je trenutno prijavljeno oko 135.000 ljudi, moglo bi se i više nego udvostručiti, odnosno na nju bi se moglo prijaviti i do 150.000 novih nezaposlenih. Naravno riječ je samo o preliminarnim procjenama, jer nitko u ovom trenutku još ne može prognozirati ni koliko će pandemija trajati, ni koje će biti njezine posljedice.
Vladine mjere za pomoć očito neće pomoći jer su nedovoljne i nedorečene, a val otpuštanja je već krenuo i ove mjere to neće spriječiti.
Ministar gospodarstva Darko Horvat gostujući sinoć na RTL-u u Direktu rekao je da će Vlada za radnike osigurati minimalnu plaću, a poduzetnici ako su u mogućnosti da tu minimalnu plaću mogu nadodati s određenim iznosom da ona ne bi bila samo minimalna već i veća od minimalca i dodao je da se moraju definirati jasni kriteriji po kojima će država pomagati i poduzetniku i radniku koji će eventualno završiti na Hrvatskom zavodu za zapošljavanju.
"Apeliram na odgovorno ponašanje svih pojedinačno, a prvenstveno poduzetnike molim da ne otpuštaju radnike, ako baš nisu u takvoj situaciji", kazao je Horvat i dodao da je ovo samo prvi set mjera koje će se nadograđivati, ali sa tim mjerama poslodavci nisu zadovoljni jer tvrde da u tim mjerama nema apsolutno nikakvih olakšica niti nikakvih pogodnosti jer se odnosi na odgodu plaćanja, a i odgode plaćanja se moraju platiti jer po tome na kraju iduće godine plaćali bi dvostruke doprinose, dvostruke troškove i dvostruke poreze.
Uglavnom kako bilo, crni scenarij u Hrvatskoj je krenuo i mnogi će ostati na ulicama zbog izvanrednih otkaza niti će ih bilo tko pitati kako će živjeti niti kako će plaćati životne potrepštine, a Vlada dok donese mjere koje će odgovarati svima, biti će kasno, a pogotovo za sve one koji su već sada završili na hrvatskom zavodu za zapošljavanje i to „sretni“ ako imaju pravo na novčanu naknadu, barem za par mjeseci ako ništa drugo imaju nekakvu sigurnost. Za mjesec dana broj blokiranih i ovršenih građana će se uveliko povećati, a očito o tome tamo gore na Markovom trgu nitko ne razmišlja.
Žalosno je da se izvanredni otkazi dijele radnicima koji su se u svojim firmama pokazali jako dobrim i vrijednima, koji su na svoje radno mjesto dolazili sa veseljem čak i bez putnih troškova jer im poslodavac to nije mogao isplatiti, te su bili spremni odrađivati terene po nekoliko dana za minimalac i to sve bez ikakvog prigovora, a danas su ostali sa kreditima i minusima na cesti.
Apel Vladi da što prije donesu mjere koje će odgovarati svima i da se sa time zaustave masovni otkazi, a isto tako da se u dogovoru sa poslodavcima koji su već podijelili otkaze, omogući vraćanje istih na posao jer nisu radnici krivi za donesene mjere sa kojima poslodavci nisu trenutačno zadovoljni.
K.F.C.
DODATAK ČLANKU:
Globalno gledano, koronavirus je prvenstveno zdravstveni, ali odmah potom i ekonomski problem. U svijetu gotovo pa nema djelatnosti koja nije i neće biti pogođena kriznom situacijom nastalom uslijed njegovog širenja. Jednako važno je za napomenuti da nema ni naznaka koliko bi trenutna situacija mogla potrajati.
Budući da je svim poslodavcima pao je ili će pasti promet uslijed pandemije, nekima i drastično, to za sobom povlači i pitanje statusa njihovih zaposlenika. U nastavku ćemo kroz prizmu odredbi Zakona o radu skrenuti pažnju na opcije koje stoje poslodavcima na raspolaganju, a o kojima svakodnevno razmišljaju. Navedeno se ne odnosi na radnike koji su u izolaciji i samoizolaciji zbog koronavirusa. Dok su u izolaciji i samoizolaciji, njihova prava su regulirana odredbama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju.
Može li poslodavac izvanredno otkazati ugovor o radu?
Poznata fraza „izvanredne/drastične situacije zahtijevaju izvanredne/drastične mjere“ je prema svemu sudeći izvedena iz aforizma najpoznatijeg liječnika antičke Grčke, Hipokrata; koji je tvrdio da „izvanredne bolesti zahtijevaju izvanredne metode liječenja“. Dakle, one koje inače ne bi bile prihvatljive.
Ovim putem apeliramo na poslodavce da ovu izvanrednu situaciju ne smatraju valjanom osnovom za izvanredne otkaze ugovora o radu, jer za to nisu ispunjeni zakonski uvjeti. Da bi poslodavac mogao izvanredno otkazati ugovor o radu mora se raditi o osobito teškoj povredi obveze iz radnog odnosa ili nekoj drugoj osobito važnoj činjenici, ali pored razloga moraju biti ispunjeni i dodatni uvjeti, a ti su da uz uvažavanje svih okolnosti i interesa obiju ugovornih stranaka (dakle ne samo jedne), nastavak radnog odnosa nije moguć.
Može li poslodavac donijeti poslovno uvjetovani otkaz?
Poslodavci mogu razmatrati mogućnost poslovno uvjetovanog otkaza, no u tom slučaju vrijede sva pravila ove vrste otkazivanja kao i da nema proglašene pandemije. Drugim riječima, potrebno je dostaviti pisanu i obrazloženu odluku o otkazu radniku uz obvezu poštivanja najkraćeg trajanja otkaznog roka. Za vrijeme otkaznog roka poslodavac je dužan radniku isplaćivati plaću i sva druga prava, a po prestanku radnog odnosa dužan je radniku i isplatiti otpremninu ako su za to ostvareni uvjeti. Za poslodavce kod kojih je ustanovljeno radničko vijeće ili djeluje sindikat, prije otkazivanja mora se provesti postupak savjetovanja ili suodlučivanja s tim tijelima.
S obzirom na najave o paketu mjera koje Vlada RH priprema za pomoć gospodarstvu u borbi s posljedicama epidemije koronavirusa, predlažemo prije bilo kakvih otkazivanja sačekati i vidjeti o kakvim se mjerama radi.
Što može radnik ako mu poslodavac da nezakoniti otkaz?
Ako smatra da je otkaz nezakonit radnik može osporavati takav otkaz podnošenjem zahtjeva za zaštitu prava poslodavcu u roku od 15 dana od dana primitka odluke o otkazu odnosno u roku od 15 dana od dana saznanja za odjavu ako mu je poslodavac prethodno propustio uručiti odluku. Podsjećamo da za neuručivanje pisanog otkaza radniku poslodavac može i prekršajno odgovarati (61.000 – 100.000 kn novčana kazna za poslodavca pravnu osobu, te 7.000 – 10.000 poslodavac fizička osoba i odgovorna osoba u pravnoj osobi).
Može li poslodavac uputiti radnika na čekanje ili neplaćeni dopust?
Radnici koji nastavljaju s radom i dalje bi za svoj rad trebali nastaviti dobivati plaću kako su ugovorili s poslodavcem, neovisno od toga rade li od doma ili na uobičajenom radnom mjestu.
Neplaćeni dopust odobrava se po zahtjevu radnika pa prema tome, ako nema prethodnog zahtjeva radnika, poslodavac ne može radniku ni jednostrano odrediti neplaćeni dopust.
Zakon o radu i ostali radnopravni propisi ne poznaju niti predviđaju izraz „čekanja zbog nedostatka posla ili ekonomskih poteškoća.“
Za razdoblja u kojima ne radi zbog opravdanih razloga određenih zakonom, drugim propisom, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, radnik ima pravo na naknadu plaće. Jedna od tih opravdanih okolnosti je svakako i zastoj odnosno prekid rada uslijed okolnosti za koje radnik nije odgovoran. Pod te okolnosti se može svrstati i trenutna situacija.
Prema tome, oni radnici za koje poslodavac trenutno nema posla i poslani su doma „na čekanje“ i nadalje ostvaruju pravo na naknadu plaće. Visina naknade utvrđuje se prije svega ugovorom o radu, kolektivnim ugovorom ili pravilnikom o radu, a ako takve odredbe nema, naknada plaće isplaćuje se u visini prosječne plaće koja mu je isplaćena u prethodna tri mjeseca.
O uređenju radnih odnosa usred COVID-19 epidemije očitovalo se na traženje Hrvatske udruge poslodavaca i nadležno Ministarstvo rada i mirovinskog sustava, o čemu više informacija OVDJE
___________________________________________
Relevantne odredbe Zakona o radu (Nar. nov., br. 93/14 – 98/19): čl. 87., 95., 115., 116., 120., 122., čl. 150., 151., 229.
Dodatak za članak preuzet OVDJE
