(VIDEO) Miroslav Škoro o Plenkoviću: ‘Premijer neće biti, to vam garantiram, ali će vidjeti što je faktor sreće 5. srpnja!’

Domovinski pokret Miroslava Škore danas je predstavio svoj Gospodarski program.
Domovinski pokret zalaže se za održivi rast i razvoj turističke ponude koja će kroz ugradnju domaćeg proizvoda i usluge omogućiti povećanje indirektnih učinaka turizma na poljoprivrednu i industrijsku proizvodnju, energiju, očuvanje okoliša, kulturne baštine i drugo.
Prvo novinarsko pitanje bio je ponajprije komentar na predstavljanje programa, odnosno danu knjižicu koju je novinar nazvao tek bilješkama bez konkretnog plana, no Domovinski pokret je ustvrdio kako bi bilo neodgovorno davati nekakva obećanja ili rješenja kada nemaju dovoljno informacija o načinu na koji je korona kriza udarila na svjetsku ekonomiju, kolika je šteta, niti kako će se to odraziti na Hrvatsku, ali i kako nemaju informacije i tome što je posljednja Vlada učinila u Hrvatskoj, odnosno kakvo je stanje u državnoj blagajni.
”Cijela priča oko gospodarstva, ja odmah kažem sve što drugi obećaju mi odmah dižemo za 10 %, ali to nije realno niti pošteno., kazao je Škoro. ”Nemojte tražiti od nas da vam dajemo spisak da ćemo u politici napraviti ovo ono, pogotovo u Hrvatskoj, jer smo vrlo jasno i glasno rekli da je važna odfgovornosti, da je u toj cijeloj priči jako važno da izgraidmo zdravu osnovu.”, dodao je.
”Prvi put su se pojavili ljudi koji se nisu skupili temeljem samo dobre namjere, koji su struktura, ja sam ih većinu prvi put u životu vidio, ali su ljudi iz ozbiljnog realnog sektora koji su ozbiljna ugroza HDZ-u, SD’P-u, žetončićima,…”, kazao je Škoro.
O teritorijalnom preustroju
Zar vi stvarno mislite da itko u ovoj zemlji misli da postoji želja Domovinskog pokreta da bilo što reže, zabranjuje? To se ne može! To je protuustavno! Treba se pitati ljude, raspisati referendum”, ustvrdio je Škoro jasno poručivši kako Domovinski pokret nije tu da donosi odluke bez da prije toga pita narod.
”Ajmo biti realni. Mi želimo potaknuti procese. Prije svega, ajmo se za početak povezati. Ajmo da prizemlje MUP-a u Heinzelovoj zna što radi kat”, slikovito je pojasnio Škoro.
”Ovo je jaka država koju vode neodgovorni ljudi”, kazao je Škoro.
O tome zašto je uključio sestru, Škoro nije bio pitan, ali je prokomentirao: ”Nije zato što smo se igrali zajedno u pijesku, ili zato što ja ljepim pršut po čelu…”
O turističkoj sezoni kazao je kako će njegova nova Vlada naći rješenje za problem koji će doći lošom turističkom sezonom.
”Gospodin Plenković je pokušao omalovažiti stvar koju ne razumije. Kada govorimo o sreći to se vjerojatno odnosi na jedan dio našeg programa. Možda nju gospodin Plenković ne razumije. On će biti što će već biti, premijer neće biti, to vam garantiram, ali će vidjeti što je faktor sreće 5. srpnja”, kazao je Škoro.
Upitan je i prokomentirati Beroševu izjavu o usvajanju istospolong para.
”Ako pitate mene ja sam čovjek koji ima svoja stajališta. Znate kakav ćete odgovor dobiti. Smatram da je za dijete bolje da raste u tradicionalnim okolnostima u kakvima smo odrasli i mi, da imaju majku i oca. Ako stvorimo uvjete da ljudima, da kvalitetno mogu udomljavati tu djecu i ako stvorimo uvjete da u domovima bude dobro onda je najbolje učiniti tako da djeca budu sretna i zadovoljna. Nisma za to da istospolni partneri udomljavaju djecu.”, kazao je Škoro.
O grafitima u Zagrebu
”Domovinski pokret osuđuje iznošenje takvih stavova i pisanja tajkvih stvari, međutim indikativno je da se to pojavljuje u situacijama kao što je ova. I uvijek je gospodin Pupovac taj koji ima potrebu komentirati. Ovo zadnje je čak bilo degutantno do te mjere da to ne želim ni ponoviti. Povući paralelu s patnjama američkog naroda, gdje se događaju ubojstva, paleži, sa situacijom bilo koje manjine, a posebno srpske u Hrvatskoj je vrlo neodgovnorno i moram reći da tako nešto nisam očekivao od hrvatskog političara Milorada Pupovca. Ne treba ići po svoje mišljenje na kojekakve četničke derneke i onda mutiti vodu”, osvrnuo se Škoro na grafite u Zagrebu i izjavu MIlorada Pupovca.
U objavljenom programu Domovinskog pokreta navedeno je što će poticati te detalji cjelokupnog programa Domovinskog pokreta Miroslava Škore. Evo najbitnijih dijelova programa za gospodarstvo i poljoprivredu:
1. razvoj i jačanje regionalnih destinacija i upravljanje isti ma kroz specijalizirane ponude (ruralni, zdravstveni, nautički, poslovni, kulturni, eno-gastro turizam i sl.);
2. razvoj poduzetništva s naglaskom na povećanje broja malih obiteljskih hotela posebice u ruralnim sredinama u kojima bi bili među glavnim motivatorima lokalnog razvoja;
3. privatizaciju ili javno-privatna partnerstva u svrhu aktiviranja i konkurentnosti državne i županijske imovine (npr. ugostiteljski kompleksi, lječilišta, dvorci).
Svi ciljevi su u smjeru produženja sezone, odnosno cjelogodišnjeg poslovanja jer se trenutna turistička ponuda RH temelji uglavnom na prirodnim ljepotama i kulturno povijesnoj baštini. Turistička infrastruktura i ponuda još uvijek nisu dovoljno razvijeni i to je glavni razlog sezonskog karaktera ove gospodarske grane u kojoj se 85% noćenja ostvari u razdoblju od lipnja do rujna.
Turizam, kao najbrže rastuća gospodarska aktivnost u svijetu, je važna grana, ali ne smije biti nadomjestak za prerađivačku industriju koja se postepeno gasi proteklih trideset godina.
Proizvodne djelatnosti sa sobom nose povećanje produktivnosti i nova zapošljavanja. Na toj osnovi moguće je povećanje životnog standarda građana, a posljedično i dugoročno smanjenje problema iseljavanja.
U vlasništvu RH su desetci milijuna kvadratnih metara zemljišta, ogroman broj nekretnina, trgovačkih društava i ostale imovine kojoj je zajednička karakteristika da je uglavnom neiskorištena. Nužno je intenzivirati proces upravljanja i prodaje neproduktivne imovine te rješavanje vlasničkih sporova i administrativnih paradoksa koji sprječavaju ovaj proces. Država se mora postaviti kao odgovoran i dobar gospodar.
Razvoj gospodarstva valja temeljiti na privatnoj inicijativi, na izravnim stranim i domaćim ulaganjima u modernu tehnologiju, te na stvaranju administrativnih pogodnosti za investicije. RH je među najvećima u udjelu državne potrošnje u BDP-u (cca 48%) od svih europskih gospodarstava. Država godišnje potroši 175 milijardi kn odnosno nešto manje od polovice BDP-a. Samo 1% manji udjel državne potrošnje u BDP-u značio bi 3,6 milijarde kn više za privatni sektor, toliki su razmjeri državne potrošnje
Efektnije uključivanje iseljeništva u domovinske ekonomske tijekove svakako može biti dodatni doprinos ekonomskoj i demografskoj revitalizaciji društva. Treba smanjiti parafiskalne namete i poreze i rasteretiti gospodarstvenike, a poticati mogućnost ulaganja u nove tehnologije, opremu, strojeve, proizvodne procese i ljudski potencijal. Država mora podupirati uvođenje novih tehnologija i razvoj startupova.
Energetskom politikom mora se osigurati veći stupanj energetske neovisnosti. Republika Hrvatska, kao članica EU ima ciljeve energetskog razvoja koji su sukladni ciljevima EU.
Energetska strategija RH na prvom mjestu treba pridonijeti cilju konkurentnosti gospodarstva, u čemu energetika kao jedan od inputa ima važno mjesto.
Republika Hrvatska stagnira u potrošnji električne energije već zadnjih deset godina, a jedan od razloga je i stagnacija gospodarstva, osobito teška industrija i metalo-prerađivačke djelatnosti, te transport željeznicom (Hrvatska gubi i nekih 50.000 stanovnika godišnje). Potrošnja od 18 TWh koja je bila 2008. se očekuje tek ove godine.
Domovinski pokret smatra da fokus kapitalnih ulaganja u proizvodnji električne energije mora biti na revitalizaciji hidroelektrana, te izgradnji solarnih elektrana i vjetroelektrana.
Eksploatacijska polja koja su trenutno u proizvodnji nafte i plina su polja u visokom stupnju iscrpljenosti. Ukoliko se ne postigne obnavljanje rezervi kroz nove investicije u istraživanje, udio domaće proizvodnje u potrošnji sirove nafte 2040. godine pasti će na 2%, dok će ujedno pridobive količine biti ispod granice isplativosti. Isto tako, ukoliko ne dođe do obnavljanja rezervi kroz nove istražne aktivnosti udio domaće proizvodnje u potrošnji plina u 2020. godini iznositi će 31,82%, a do 2040. godine pasti će na 3,65% što je ispod razine isplativosti te se već može govoriti o prestanku proizvodnje plina. U 2050. godini, Republika Hrvatska ostaje u potpunosti bez domaće proizvodnje plina.
Plan EU-a je da do kraja 2020. godine ostvari cilj da svaka zemlja članica ima mogućnost nabave plina iz barem tri različita dobavna pravca. Zato su za Hrvatsku važni LNG terminal, daljnja ulaganja HEP-a u razvoj, poticanje izgradnje obnovljivih izvora energije, izgradnja napredne distribucijske mreže, smanjenje gubitaka u sustavu prijenosa itd.
Cilj EU-a je smanjivanje emisije CO2 u odnosu na 1999. godinu za 40% do 2030. godine što ne znači da se to odnosi i na nas jer smo mi na 0,02% udjela emisije CO2 u EU-u.
Temeljni resursi kao što su šume i vode moraju ostati javno dobro pod pretpostavkom odgovornog raspolaganja i upravljanja. Jadransko more je najvažniji resurs od nacionalnog prioriteta i snažno se zalažemo za proglašenje gospodarskog pojasa. Sve ključne promjene u području gospodarstva i socijalne politike moraju biti rezultat dogovora svih ključnih dionika: države, poduzetnika, radnika i sindikata.
Daljnja je modernizacija prometne infrastrukture preduvjet jačanja konkurentnosti čitavog gospodarstva. Završetak povezivanja s transeuropskim cestovnim koridorima i revitalizacija željezničke infrastrukture su prioriteti, kao i unapređenje i širenje infrastrukture javnog prijevoza kroz bolje korištenje EU fondova s ciljem smanjenja karbonskog zagađenja. Zapostavljen je razvoj unutarnjih i paneuropskih vodnih puteva (koridor Rajna-Dunav) kojih u Hrvatskoj ima preko tisuću kilometra i uglavnom su loših uvjeta plovidbe i zastarjeli.
Potrebno je raditi na daljnjem moderniziranju zračnog prometa kroz poboljšanje kapaciteta za putnike i teret kao i integraciji u zajednički europski zračni prostor. U telekomunikacijama je potreban razvojni program za uvođenje optičkoga pristupa do većine domaćinstava. Tu je moguće osigurati ulaganje privatnog sektora, ali je važno osigurati poticajne uvjete za investiranje koje može zamijeniti nepotrebni i dodatni “državni kapitalizam”.
Izgradnja sustava brzih cesta u kontinentalnom dijelu je ključ za normalno odvijanje prometa zbog kroničnog opterećenja postojećih cesta poput Podravske magistrale. Time bi se povećala sigurnost cestovnog prometa i bolja povezanost svih dijelova RH. Hrvatska mora bolje iskoristiti svoj geoprometni položaj.
Zemljište je ključno za opstanak naroda. Ključni problem hrvatske poljoprivrede je što ni nakon promjene društvenog sustava ne slijedi europski uzor. Prehrambena ovisnost čini Hrvatsku zemljom ranjivog suvereniteta. Kriza poljoprivrede ogleda se u snažnom raseljavanju i raslojavanju aktivnog stanovništva i obitelji, dok stanovništvo stari. Hrvatsko selo, nekoć demografska baza nacije, je desetkovano. Strateškog promišljanja u poljoprivredi nema. Godinama se održava pogon u trajnoj stagnaciji. Sela su nam sve praznija, a zemljišta sve zapuštenija. Nedopustivo je da Hrvatska s izrazitim mogućnostima proizvodnje hrane ima debelo negativan trgovinski saldo i u ovom području.
Uvoz hrane koji je potreban da bismo pokrili prehrambeni deficit oduzima nam godišnje rast od gotovo 3% BDP-a – samodostatnost u prehrani udvostručila bi rast cijelog gospodarstva. Primjer izostanka vizionarske politike prema selu, seljaku i poljoprivredi očituje se i u zadržavanju 1/3 poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države, dok je u isto vrijeme selo prepušteno na milost i nemilost financijskog sustava neprimjerenog njegovim potrebama. Hrvatska država se mora jasno odrediti za poljoprivrednu politiku obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, te očuvanje i razvijanje seljačke poljoprivrede koja se temelji na multifunkcionalnosti.
U Republici Hrvatskoj je registrirano gotovo 160.000 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava ili više od 96% svih subjekata koji se bave poljoprivrednom proizvodnjom.
Istovremeno, u Povjerenstvu za izradu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o poljoprivrednom zemljištu nije bio niti jedan predstavnik obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. To pokazuje stvarni odnos vlasti prema hrvatskoj poljoprivrednoj proizvodnji.
Uz proizvodnju hrane seljačka poljoprivreda istovremeno ispunjava prostornu i ekološku funkciju. Zaposlenost i dohodak gospodarstva, uz primarnu poljoprivrednu proizvodnju, ostvaruju se kroz diverzifikaciju gospodarskih aktivnosti. Proizvodnju konkurentnih proizvoda i usluga nužno je povećati prodajom poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države OPG-ima.
Ciljevi Domovinskog pokreta za rješenje nagomilanih problema u poljoprivredi su:
1.prioritet agrarne politike su obiteljska poljoprivredna gospodarstva;2. povećati seljački posjed do razine održivosti prodajom državnog poljoprivrednog zemljišta OPG-ima;
3. poticati ekološku i integralnu poljoprivredu;
4. porezno rasteretiti inpute u poljoprivrednoj proizvodnji da bi naši proizvodi bili konkurentni;
5. osigurati pravedni sustav potpora i mjera;
6. razviti servis za povlačenje sredstava iz EU fondova s osiguranjem vlastitog ulaganja putem državne banke;
7. urediti tržište poljoprivrednih proizvoda s jasnim prof iliranjem domaćih proizvoda, strožim mjerama na uvoz hrane problematične kvalitete, obveznim prethodnim ugovorima s proizvođačima i državnim otkupima;
8. uključiti seljačka gospodarstva u iskorištavanje državnih šuma i povećati gospodarsku korist od privatnih šuma;
9. razvijati agroturizam, ali i sve ostale oblika turizma u seoskom prostoru;
10. proizvodnja zelene energije koja može osigurati zaposlenost i dohodak za oko 5.000 seljačkih gospodarstava;
11. bolje upravljanje vodama, kao i ribljim fondom koje ga ugrožavaju strani ribari koji ne poštuju ni granice ni pravila ponašanja.




