Vladine mjere? “Diskriminatorne su, netko će taj gubitak uvijek podnijeti”

Financijski analitičar Andrej Grubišić gostujući u N1 Newsroomu komentirao je Vladin četvrti paket mjera.

“Nisam iznenađen mjerama. Mislim da su argumenti relativno slični kao što su bili tijekom prethodnog paketa mjera. Suštinski, mislim da nije adresirano ono ključno pitanje, a to je – da biste nekome dali, nekome morate uzeti. Razumijem političku perspektivu ovoga svega, ali moramo govoriti i o ekonomskim istinama. Kao što je premijer rekao da je na sudu teško braniti diskriminirajuću mjeru, no naš porezni sustav je pun diskriminirajućih mjera. Što je sa subvencijama koje su dobivali ljudi u poljoprivredi i brodogradnji i u brojnim drugim branšama pa nismo završili na sudu, sve su to platili porezni obveznici”, kaže Grubišić.

Čak i kad je riječ o energetici, kaže da se protivi subvencijama: “Ja sam protiv subvencija i poticaja zato što nema šanse da ne budete diskriminatorni jer nemaju svi jednaku potrošnju, da ne otvaram sve druge elemente. Netko će taj gubitak uvijek podnijeti. HEP je državni. Ja mislim da će HEP ići u dokapitalizaciju, to će biti direktni trošak, a indirektni troškovi će biti smanjivanje investicija koje bi mogle biti napravljene” upozorava Grubišić.

Stručnjak poziva na porezna rasterećenja: “Gotovo nema uopće ozbiljnijeg narativa daljnjeg poreznog rasterećenja. Umjesto ovih subvencija trebalo bi ići s agresivnijim poreznim rasterećenjem, smanjivanjem trošarina, opće stope PDV-a, porez na dohodak treba smanjiti na 10% za one koji ga uopće plaćaju, svim korporacijama smanjiti porez na dobit na 10%, mislim da bi trebalo ukinuti mjeru poreza na ekstradobit. Vratimo stvari tamo gdje su bile, štoviše smanjimo porez na dobit s 18 na 10 posto da taj novac ostane u cash flow biznisu, a onda neka biznisi odlučuju o svojim troškovima”.

Ističe da smanjenje PDV-a nije dobra mjera za smanjivanje cijena: “Smanjenje PDV-a je apsolutno kriva ekonomska premisa da to nužno dovodi do smanjenja cijena. Ako cijena ostane ista, a PDV je manji, znači da je prihod kompanije veći. Znači da je njen cash flow veći da ima više novaca za plaće, investicije, dobavljače, kredite, itd. Ne možete na srednji ni dugi rok ostvarivati razumnu količinu zarade ako interesne skupine nisu namirene – kupci, dobavljači, djelatnici, država kroz poreze i kreditori. Biznisi su medij preko kojega vlasnici ostvaruju svoje ekonomske interese, ali njihovi interesi su direktna funkcija namirenja interesa ovih interesnih skupina – to su osnove mikroekonomije”.

“Inflacija je dobrim dijelom posljedica tiskanja novaca, a osobito u zadnjih dvije godine otkad smo imali pandemiju. Sve silne stvari koje su se isplaćivale, ljudima nije bilo jasno odakle se isplaćuje, govorilo se da je davala država – tehnički formalno da, ali novci koji natiskani nisu imali realno pokriće u stvarnim ekonomskim reakcijama. Inflacija je oporezivanje bez legislative”, kaže Grubišić.

Grubišić upozorava da subvencije i poticaji neće dovesti do smanjivanja cijena: “Subvencije nisu antiinflatorne mjere, one su inflantorne. Ako subvencionirate potražnju, neće doći do pada potražnje. Ako subvencionirate potražnju, zašto bi netko na strani ponude snizio cijenu. Ako pogledate cijene plina prije godinu dana i danas je 60% niža, a struja je na sličnim razinama. Nepromjenjena potražnja ne djeluje poticajno na smanjenje cijena”.

Komentirao je i mogućnost uvođenja poreza za iznajmljivanje apartmana: “Nisam sklon narativu da je rentijerstvo loše, a nešto drugo je dobro. Neka se obitelji i poduzetnici bave onime što misle da je za njih dobro. Ono o čemu država treba voditi računa je da svojom politikom nikoga ne stavlja u povlašteni ili podređeni položaj. Oni koji iznajmljuju danas apartmane su u povlaštenom položaju, i to je nepobitna ekonomska istina i to je nepravedno. Rad se oporezuje s 10%, dobit sa 10% i bilo koji drugi oblici priljeva poput rentijera po 10%”.

“Ja sam da odaberemo jednu jedinstvenu stopu da moj i vaš OIB bude opterećen s istom stopom bez obzira čime se bavite. Isto vrijedi i za PDV”, zaključuje.

Govorio je i o različitim cijenama između trgovačkih lanaca u Hrvatskoj i u susjedstvu: “Takav oblik narativa je u najmanju ruku pojedmnostavljeno promatranje stvarnosti. Ne možemo arbitrarno natjerati nekoga da nam prodaje nešto po 8 kuna jer mislimo da je jedini dokaz konkurencije da je negdje 8, a negdje 10”.

Komentirao je i narodne obveznice: “Izdavanje obveznica pozdravljam. Mislim da je to dobar potez. On suštinski i ekonomski neće ništa promijeniti, ali mnogi ljudi preoznaju da postoji ovaj instrument”.