Dragan Primorac je naoružan, bez iskaznice, pretresao stanove po Splitu ranih devedesetih. Potvrdio je to za Telegram Vlado Bužančić, zapovjednik antiterorističke postrojbe Policijske uprave splitsko-dalmatinske nakon što se opet poteglo pitanje dragovoljačkog statusa HDZ-ova predsjedničkog kandidata. Podsjetimo, prije nekoliko dana je Hrvatski generalski zbor Primorca imenovao počasnim članom.

Nakon što je otkriveno da je Dragan Primorac odgovoran za štetu od 3,6 milijuna eura, koliko je država uložila u uređenje njegovog ministarskog ureda, te da je njegova majka kupila gradski stan u Splitu uz povlaštene uvjete i popust zahvaljujući tome što je on u njemu živio, a potom ga prodala po dvostruko višoj cijeni, te da je njegova poliklinika bilježila nagli rast u poslovanju s državom u posljednjoj godini, novinari su istražili njegov ratni put. Riječ je o nezavisnom predsjedničkom kandidatu s podrškom HDZ-a i počasnom članu Hrvatskog generalskog zbora. Istraživanje je proveo novinar Slobodne Dalmacije Vinko Vuković.

Primorac tvrdi da ima status dragovoljca, što potvrđuje Ministarstvo branitelja. No, bivši HDZ-ov dužnosnik Andrija Hebrang već ga je ranije optužio za dezerterstvo, a na vijest o Primorčevoj kandidaturi za predsjednika izašao je iz HDZ-a, ponovivši svoje tvrdnje u otvorenom pismu. Hebrang ističe kako je Primorac prije rata pobjegao u Ameriku te se vratio tek nakon Oluje, dok Primorac odgovara objavom potvrde o sudjelovanju u obrani Hrvatske od 14. siječnja do 31. srpnja 1991. godine.

Primorčev ratni angažman dodatno je komentirao Vlado Bužančić, tadašnji zapovjednik antiterorističke postrojbe Policijske uprave Splitsko-dalmatinske, koji tvrdi da je Primorac bio član te postrojbe i aktivno sudjelovao u obrambenim operacijama od siječnja 1991. godine, dok je još 1990. kao član taekwondo kluba "Kocunar" bio uključen u aktivnosti vezane uz stvaranje samostalne Hrvatske. Bužančić navodi kako je postrojba imala zadatke osiguranja ključnih objekata te blokade vojnih objekata JNA, a Primorac je sudjelovao u tim aktivnostima sve do 30. srpnja 1991., kad mu je angažman u postrojbi prestao.

Događaji iz ratnog Splita 1990-ih, osobito oko dodjele stanova, dodali su složenost ovom slučaju. Stanovi, od kojih su mnogi pripadali JNA, postali su predmet čestih deložacija, pri čemu su prvi na meti bili prazni stanovi, a kasnije su deložirani i stanari nehrvatske nacionalnosti. Tijekom 1992. godine, admiral Sveto Letica naveo je da je nasilno useljeno u sve dostupne stanove u Splitu, dok je tadašnji zamjenik državnog vojnog odvjetnika Mladen Bajić izvijestio o 185 tužbi protiv nasilnih useljenja.