Vrijeme je za ženu na čelu NATO-a? Na vrhu liste tri imena

19.07.2021. 14:19:00

U potrazi za nasljednikom Jensa Stoltenberga, trenutnog glavnog tajnika NATO-a, u fokus Saveza došle su moćne političarke istočne Europe.

Mandat Jensa Stoltenberga – bivšeg norveškog premijera koji je postao glavni tajnik NATO saveza u listopadu 2014. – istječe u rujnu 2022. Formalni razgovori o nasljedniku tek su krenuli, a očekuje se da će biti predstavljen na summitu u Madridu u prvoj polovici iduće godine.

Ali u Bruxellesu i ostalim glavnim gradovima već se naveliko nagađa o potencijalnim kandidatima. Neki kažu da je, nakon 72 godine, već sigurno vrijeme da na čelnu poziciju Saveza dođe žena, a drugi naglašavaju da bi, s obzirom na dugotrajne tenzije s Rusijom, odabir nekoga iz istočne Europe poslao važan signal Moskvi, piše Politico.

Politico dalje navodi da – zbroje li se ta dva imperativa, na vrhu liste pojavit će se tri imena: bivša hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović, bivša predsjednica Litve Dalia Grybauskaitė, i sadašnja predsjednica Estonije Kersti Kaljulaid.

Grabar Kitarović, prva žena na predsjedničkoj funkciji u Hrvatskoj (2015.-2020.), u prednosti je pred protukandidatkinjama jer već ima iskustvo rada u NATO-u, gdje je od 2011. do 2014. radila kao pomoćnica glavnog tajnika za javnu diplomaciju, gdje je također bila prva žena na toj poziciji.

Protivnici pak kažu da je Grabar Kitarović, koja je karijeru izgradila kao političarka desnog centra, ukaljala svoju reputaciju skrenuvši oštro udesno tijekom predsjedničke kampanje 2019., kada je izgubila od bivšeg premijera lijevog centra, Zorana Milanovića.

Bez obzira na to, životopis Grabar Kitarović je među najimpresivnijima od kandidata za mjesto čelnika NATO-a. Bila je hrvatska ministrica europskih i vanjskih poslova, odigrala je važnu ulogu u procesu pristupanja Hrvatske NATU-u i Europskoj uniji. Usto je bila i hrvatska veleposlanica u SAD-u od 2008. do 2011., gdje je stvorila čvrste veze u Washingtonu koji će imati ključnu ulogu u NATO-voj odluci o novom generalnom tajniku.

Pošto je nekoliko insajdera u Savezu reklo da je teško zamisliti da će se saveznici odlučiti za nekoga tko nema iskustva na poziciji čelnika države ili vlade, još jedno ime se pojavilo na listi kandidata – ono Therese May, bivše britanske premijerke.

Tako je jedan utjecajan ambasador pri NATO-u kazao je da će Britanija pogurati svog kandidata za mjesto čelnika Saveza da bi demonstrirala da i nakon Brexita još uvijek imaju utjecaj u Europi. S druge strane, diplomati kažu da će od državljanstva biti važnije kvalifikacije – s posebnim naglaskom na vještine vođenja, managementa i komunikacije. Sve to moglo bi diskvalificirati May, čije su vještine managementa i komunikacije tijekom Brexit pregovora oštro kritizirane u Britaniji.

SAD, Njemačka, Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo tradicionalno imaju najviše utjecaja u procesu odabira novog glavnog tajnika. Ali, kako je velika većina članica NATO-a također dio Europske unije – čak 21 od 30 – a još neke članice su kandidati za pristupanje Uniji, kandidat(kinja) Britanije nakon Brexita teško da će dobiti dovoljnu potporu da preuzme tako važnu funkciju.

“Britanija želi jaku poziciju u Bruxellesu,” kaže bivši viši dužnosnik u NATO-u. “Italija misli da je red na njih, zemlje istočne Europe misle to isto.”

Neki promatrači kazali su da bi odabir nekoga iz baltičkih zemalja – kao naprimjer Grybauskaitė iz Litve – mogao biti viđen kao pretjerano neprijateljski u vrijeme kada američki predsjednik Joe Biden pokušava stabilizirati odnose Rusije i Zapada.

Još je faktora potencijalno u igri: izdvaja li zemlja kandidata – ili kandidatkinje – 2 posto svog BDP-a na obranu, cilj koji je dogovoren u Savezu? To bi bio simboličan signal koji bi poboljšao šanse estonske predsjednice Kaljulaid.

Rumunjska je još jedna zemlja koja ispunjava cilj od 2 posto izdvajanja BDP-a za obranu, što u teoriji daje šansu njihovom predsjedniku Klausu Iohannisu, iako bi Rumunjska mogla biti viđena kao pretjerano ratoborna prema Rusiji.

S druge strane, pojavila su se pitanja oko potencijalno biloskog odnosa između Grabar Kitarović I ruskog predsjednika Vladimira Putina tijekom svjetskog nogometnog prvenstva u Rusiji 2018., kada je bivša hrvatska predsjednica – odjevena u prepoznatljivi hrvatski crveno-bijeli dres – glasno navijala za svoju reprezentaciju u njenom putu do finala, gdje je izgubila od Francuske u Moskvi.

U svom govoru o budućnosti NATO-a na Sine institutu američkog sveučilišta u Washingtonu, Grabar Kitarović pokazala je svoj talent za ponavljanje Stoltenbergovih pro-NATO fraza zbog kojih je trenutni glavni tajnik zaradio reputaciju discipliniranog komunikatora, čak i tijekom meteža koji je uzrokovao bivši američki predsjednik Trump.

“Jako je važno naglasiti da NATO nije samo vojni savez, već I politički savez, kao savez vrijednosti,” rekla je tada Grabar Kitarović. “U NATO-u postoji zajednički demokratski identitet.”, navodi, među ostalim, Politico.

Izvor: n1/ Foto: Afp

Izvorni autor: Politico, N1 Info

Autor:

Važna obavijest:

Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu PDN dopušteno je samo registriranim korisnicima.

Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu PDN te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.