Novi Zakon o grobljima izazvao buru: Uklanjaju se spomenici koji veličaju agresiju, SDSS nezadovoljan

Hrvatski sabor većinom glasova usvojio je novi Zakon o grobljima, kojim se po prvi puta zakonski uređuje mogućnost uklanjanja nadgrobnih spomenika i obilježja koja vrijeđaju vjerske, moralne i nacionalne osjećaje građana Republike Hrvatske. U praksi to znači da će s grobalja i javnih površina biti uklonjeni spomenici podignuti nakon 30. svibnja 1990. godine koji sadrže poruke i simbole povezane s veličanjem velikosrpske agresije tijekom Domovinskog rata.

Iako je većina zastupnika podržala zakon, očekivano je došlo do političkog prijepora između zastupnika Domovinskog pokreta i SDSS-a, koji je zbog toga demonstrativno napustio sabornicu. Saborska zastupnica SDSS-a Dragana Jeckov posebno je istaknula svoje neslaganje s načinom na koji će se zakon provoditi.

“Sporan je kriterij što to točno znači vrijeđanje vjerskih, moralnih i nacionalnih osjećaja. Ono što vrijeđa mene, možda ne vrijeđa nekog drugog,” izjavila je Jeckov za Radio Beograd. Također je izrazila zabrinutost oko toga što će svaka županija moći slobodno tumačiti zakon, budući da odluku o uklanjanju donosi povjerenstvo koje imenuje župan.

S druge strane, Milorad Pupovac pokušao je relativizirati situaciju tvrdnjom kako se stvara lažna slika da je "Hrvatska razasuto četničko groblje", naglasivši da postoje i obilježja povezana s ustaštvom koja vrijeđaju Srbe.

U zakon su, međutim, jasno ugrađene odredbe koje se odnose isključivo na spomenike koji veličaju agresora, dok puko korištenje ćirilice nije razlog za uklanjanje – potvrdio je to i ministar Branko Bačić, reagirajući na tvrdnje Jeckove:

“Točno se zna na koje se spomenike misli, i nije riječ o ćirilici kao pismu, nego o porukama koje glorificiraju neprijateljsku agresiju i ideologiju iz 1990-ih.”

U javnosti se već godinama propitkuje kako je moguće da u slobodnoj i suverenoj Hrvatskoj opstaju spomenici osobama koje su sudjelovale u agresiji, ili koje su osuđene za ratne zločine protiv hrvatskih civila i branitelja. Ovaj zakon trebao bi, kako se ističe, ispraviti višedesetljetnu nepravdu i konačno uvesti red na spomeničkoj karti Hrvatske.

Ipak, građani se pitaju – je li normalno da se u zemlji koja je napadnuta, braneći vlastiti teritorij, još uvijek nalaze obilježja koja provociraju žrtve rata i veličaju okupaciju? A još jedno pitanje, koje mnogi postavljaju, jest i ono koje se odnosi na mjesto iz kojeg dolazi zastupnica Jeckov – zašto tragovi mnogih nestalih hrvatskih branitelja vode upravo prema njezinim Negoslavcima?

Zakon je donesen. Primjena tek slijedi. Hoće li doći do konkretnog uklanjanja spornih spomenika – i kako će reagirati oni koji ih podržavaju – ostaje za vidjeti.