Zabrinjavajuća teorija o kojoj se šapuće: Ovaj rat zasjenio bi sve krize dosad
U svijetu koji je već potresen nizom ekonomskih šokova, od pandemije do sveobuhvatnih carina, postoji scenarij koji bi mogao zasjeniti sve prethodne - kineska invazija na Tajvan
O ovom hipotetskom, ali krajnje ozbiljnom scenariju govorio je Ben Thompson u najnovijem izdanju Stratecheryja, biltena koji s velikom pažnjom prate profesionalci iz tehnološke industrije. Takva invazija ne bi bila tek vojni sukob, već bi predstavljala kolaps globalnoga gospodarskog poretka – temelja koji podržava sve, od iPhonea do predviđanja inflacije, prenosi Business Insider.
Tajvan nije bilo kakav otok – on je dom TSMC-a, tvrtke koja proizvodi najnaprednije poluvodiče na svijetu. Ako ta karika nestane, cijeli suvremeni tehnološki ekosustav počeo bi se urušavati – povlačeći sa sobom digitalnu infrastrukturu našega svakodnevnog života.
Tajvan je strateški važan
Tajvan je toliko strateški važan da postoji teorija, tiho prisutna među globalnim sigurnosnim stručnjacima, prema kojoj bi u slučaju invazije na njega mogao zaprijetiti uništenjem svojih divovskih tvornica čipova, kao oblik odvraćanja Kine od napada.
Thompson ističe da, bez obzira na to tko pobijedi na bojnom polju, ekonomski ishod ostaje isti: Kina, poznata kao 'tvornica svijeta', biva odsječena, tajvanska proizvodnja čipova nestaje, globalna trgovina se usporava, inflacija se ubrzava, a tržišta tonu.
Prisjetimo se kaosa u opskrbnim lancima izazvanog pandemijom covida 2020. godine ili tržišnih potresa uzrokovanih Trumpovim valom carina. A zatim zamislimo sve to višestruko uvećano. 'Rat oko Tajvana', napisao je Thompson u ponedjeljak, 'zasjenio bi sve prethodne krize.'
Je li rat jedini način za resetiranje sustava?
Naravno, nije izvjesno to hoće li Kina napasti Tajvan — ili kada bi to mogla učiniti. Čak i ako dođe do invazije, suočit će se s ozbiljnim izazovima, napominje obrambeni analitičar Michael Peck. No ono što posebno odjekuje jest način na koji Thompson uokviruje problem: rat možda ne bi samo razbio postojeći sustav — on bi mogao biti jedini način za njegovo resetiranje.
Ekonomski poredak koji je nastao nakon Drugoga svjetskog rata, revitaliziran dogovorom u Bretton Woodsu i osnažen uključivanjem Kine u svjetska tržišta, sada pokazuje znakove istrošenosti. Sjedinjene Američke Države zamijenile su proizvodne kapacitete uvozom jeftine robe i rastućim deficitom. Proizvodna radna mjesta su nestala, opskrbni lanci su se protegnuli do krajnjih granica, a ekonomska otpornost Srednje Amerike je oslabila. Usput, upravo su to teme na kojima antiglobalistička poruka J.D.-ja Vancea nailazi na plodno tlo.
Hoće li Kina izvršiti invaziju na Tajvan?
Trumpove carine - nespretne, politički polarizirajuće i ekonomski bolne - mogle bi se, paradoksalno, pokazati manje štetnima od čekanja na rat koji bi prisilio svijet na promjenu. Kako Thompson napominje, trenutačni sustav ne može se popraviti bez volje za teške kompromise, a čini se da Amerika nije spremna pretrpjeti ozbiljne udarce, osim ako ne bude prisiljena na njih.
Hoće li Kina izvršiti invaziju i koliko smo zapravo blizu toj točki? Razborit pristup, sugerira Thompson, mogao bi biti daljnje uključivanje Kine u globalnu gospodarsku međuovisnost. Tako bi zajednički prosperitet mogao spriječiti ili barem odgoditi katastrofu.
