Zadar započeo obilježavanje 33. obljetnice VRO Maslenica: Poruka odlučnosti i zajedništva hrvatskih branitelja

Središnje obilježavanje 33. obljetnice Vojno-redarstvene operacije Maslenica, prve velike oslobodilačke akcije Domovinskog rata, započelo je u Zadru u organizaciji Ministarstva hrvatskih branitelja, Ministarstva obrane, Ministarstva unutarnjih poslova, Zadarske županije i Grada Zadra.

Program je započeo budnicom Gradske glazbe ulicama Poluotoka, nakon čega je na više lokacija u gradu odana počast poginulim hrvatskim braniteljima polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća. Uslijedio je mimohod pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske i Ministarstva unutarnjih poslova s ratnim zastavama.

Kod Središnjeg križa na Gradskom groblju u Zadru počast su odali ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, predstavnici lokalne i regionalne vlasti, sudionici VRO Maslenica, obitelji poginulih branitelja, članovi braniteljskih udruga te izaslanstva gradova i županija.

Ministar Medved tom je prigodom istaknuo kako je operacija Maslenica bila jasna poruka odlučnosti hrvatskih branitelja.

„Ponosan sam na svakog hrvatskog branitelja, a na poseban način zahvalu iskazujemo braniteljima koji su poginuli u operaciji Maslenica“, rekao je Medved.

U poslijepodnevnim satima u Kneževoj palači predviđeno je održavanje znanstvenog simpozija pod nazivom Sanitet u VRO Maslenica. Kako je za Vijesti izjavila Marina Šaponja, iako se obilježavanje operacije proteže kroz mjesec i pol dana, današnji je dan središnji dio programa.

Sjećanja na ratne dane podijelio je i Milan Bašić, umirovljeni brigadir 112. brigade Hrvatske vojske, istaknuvši kako se i nakon 33 godine snažno bude emocije.

„Tada sam bio u funkciji zamjenika zapovjednika prve bojne u taktičkoj grupi 112. brigade Hrvatske vojske. Imali smo zadaću osloboditi podvelebitska sela, Rovanjsku, Maslenicu i Jasenice, staviti prometnicu Starigrad–Obrovac pod svoju kontrolu, izići na Veliku i Malu Bobiju i povezati se sa specijalnim postrojbama MUP-a koje su se nalazile na Tulovim gredama“, prisjetio se Bašić.

Dodao je kako je osnovni cilj bio stvoriti uvjete za izgradnju pontonskog mosta, čime su postavljeni temelji današnjem mostu koji je sastavni dio autoceste A1.

„To su bili teški dani, ali i dani slave i ponosa. Prvi put smo iz obrambenih djelovanja krenuli u napad. Nije bilo žrtava i zadaća je izvršena točno po zapovijedi“, naglasio je.

Bašić je istaknuo kako je riječ o prostorno i vremenski ograničenoj operaciji, ali s dugotrajnim posljedicama, budući da su u njoj sudjelovale najelitnije postrojbe Hrvatske vojske, dok su se s druge strane nalazile također snažne i dobro organizirane snage.

Cilj operacije bio je povratak okupiranih područja, no Maslenica je, kako je istaknuo, bila i jasan pokazatelj smjera djelovanja za povezivanje sjevera i juga Hrvatske. Tijekom dana počast poginulim braniteljima bit će odana i na drugim lokacijama u zadarskom zaleđu – u Kašiću, Islamu Latinskom, Posedarju te kod Masleničkog mosta.

Vojno-redarstvena operacija Maslenica, kodnog naziva Gusar, započela je 22. siječnja 1993. u 6 sati ujutro. Glavni ciljevi ostvareni su u roku od 72 sata, a operacijom je zapovijedao general Janko Bobetko, uz pomoćnike, tadašnje brigadire Ante Gotovine i Ante Rose.

Hrvatske snage oslobodile su ključne strateške točke pod okupacijom, čime je omogućeno ponovno prometno povezivanje juga i sjevera zemlje. Već prvog dana oslobođeni su Rovanjska, Maslenica, Novsko ždrilo, Podgradina, Islam Latinski, Islam Grčki i Kašić, a u sljedećim danima i Zračna luka Zemunik te brojna mjesta zadarskoga zaleđa.

Zbog pritiska međunarodne zajednice hrvatsko je napredovanje 25. siječnja zaustavljeno na području Obrovca i Benkovca, što je neprijatelj iskoristio za protunapade, produživši borbe za još nekoliko dana.

Hrvatske su snage, ojačane postrojbama helikopterima prebačenima iz Slavonije, uspjele zadržati crte bojišnice. Riječ je o prvom helikopterskom desantu Hrvatske vojske, dok je neprijatelj, suočen s dotad najvećim porazom, 27. siječnja zaprijetio rušenjem brane HE Peruća.

Unatoč aktiviranju 30 tona eksploziva, brana nije popustila, a Hrvatska vojska ubrzo je stabilizirala stanje i ovladala cjelokupnim područjem. Nakon povratka Novskog ždrila pod nadzor hrvatskih snaga, na mjestu srušenog Masleničkog mosta iz studenoga 1991. izgrađen je pontonski most, koji je bio izložen neprekidnoj neprijateljskoj paljbi sve do konačnog oslobođenja zadarskog zaleđa u operaciji Oluja 1995. godine.