ZATAŠKAVANJE? Pet nelogičnosti u slučaju ubojstva Mihaele B.: Što je Marko radio nakon što je ispalio smrtonosan hitac?

Ovakvi slučajevi su zapravo rijetkost u suradnji represivno-pravosudnog aparata

Ubojstvo 21-godišnje Mihaele B. iz Osijeku, koju je hicem iz službenog pištolja usmrtio 27-godišnji policajac Marko S., na kraju se tretira kao kazneno djelo ubojstva, nakon što je Županijsko državno odvjetništvo u Osijeku prekvalificiralo kazneno djelo za koje je svog službenika prijavila PU osječko-baranjska.

Oni su ga, naime, odlučili teretiti za kazneno djelo "Teška kaznena djela protiv opće sigurnosti" u svezi kaznenog djela "Dovođenje u opasnost života i imovine općeopasnom radnjom ili sredstvom". Ovakvi slučajevi su zapravo rijetkost u suradnji represivno-pravosudnog aparata, jer je, naime, nepisano pravilo i praksa da se policija i DORH prije podnošenja kaznene prijave konzultiraju oko kvalifikacije djela, pa u Hrvatskoj uglavnom svjedočimo situacijama da DORH i policija budu suglasni.

U tome je, kako nam je objasnio jedan pravni stručnjak, najčešće ključan stav DORH-a, jer oni u konačnici podnose kaznenu prijavu s kojom se ide na sud i koju njihovi odvjetnici na sudu moraju braniti. Stoga je slučaj iz Osijeka jako zanimljiv, osobito u kontekstu činjenice da je policija svog, sada doduše suspendiranog i s dužnosti udaljenog kolegu, prijavila za blaže, a ŽDO u Osijeku za teže kazneno djelo. No, u ovom je slučaju od samog početka bilo dosta nelogičnosti i kompliciranih situacija.

1. Policija je prvu dojavu dobila u srijedu u 22,09 sati. Nazvao ih je upravo Marko S. No, prema riječima Krunoslava Patače, načelnika Sektora kriminalističke policije PU osječko-baranjske, ta dojava, nije upućivala da je riječ o kaznenom djelu. Marko S. je, naime, kolegama rekao da je do opaljenja iz pištolja došlo dok je on bio u kupaonici, odnosno da se Mihaela sama upucala.

2. Očevidom je vrlo brzo samoubojstvo kao opcija isključeno, pa je Marko S. promijenio pričom kazavši kako je do ispaljenja hica došlo slučajno, tijekom čišćenja oružja. Policija je to i prihvatila te temeljem toga podnijela svoju kaznenu prijavu.

3. Problem je i što, prema našim informacijama, Marko S. nije odmah nazvao policiju kako bi prijavio nesretni događaj, nego je to učinio nakon nekog vremena. Iz policije nam nisu mogli potvrditi da je u međuvremenu, do dolaska njihovih službenika u stanu bilo premještanje stvari i slično, ali je Patača na taj konkretan upit odgovorio kako je ‘‘prva dojava bila da nije riječ o kaznenom djelu‘‘, što sugerira da je osumnjičeni pokušao promijeniti izgled mjesta događaja.

4. Postavlja se i pitanje je li Marko S. U vremenu između trenutka u kojem je upucao Mihaelu i prijave događaja policiji, obavio neke druge pozive kako bi se s nekim savjetovao.

5. Policija je protiv njega podnijela kaznenu prijavu za dovođenje u opasnost života i imovine općeopasnom radnjom za što je predviđena zatvorska kazna od 1 do 8 godina, no ŽDO je to prekvalificirao u kazneno djelo ubojstva za što je zatvorska kazna najmanje pet godina. Iz policije su i prije odluke ŽDO-a komunicirali da DORH to može prekvalificirati, ali da je njihova prijava utemeljena na dokazima koje su do tada nepobitno prikupili. Međutim, pravni stručnjaci nas uvjeravaju da se kazneno djelo općeopasnom radnjom ne kvalificira ako je počinjeno prema nekoj konkretnoj osobi, kao u ovom slučaju, nego kada je riječ o nekoj neodređenoj osobi, kao što se primjerice događa u lovu.