Završena američka borbena misija u Iraku

Borbena misija koalicije predvođene Sjedinjenim Državama u borbi protiv ISIL-a (ISIS) u Iraku službeno je okončana, prema iračkom savjetniku za nacionalnu sigurnost. Današnja najava Qassima al-Arajija uslijedila je nakon posljednje runde tehničkih razgovora u iračkoj prijestolnici kako bi se borbena misija službeno prenijela na samo savjetodavnu pomoć iračkim snagama, piše Al Jazeera.

“Službeno objavljujemo završetak borbene misije koalicijskih snaga”, napisao je al-Araji na Twitteru. “Odnos s međunarodnom koalicijom nastavlja se u područjima obuke, savjetovanja i izgradnje kapaciteta iračkih snaga”, dodao je.

SAD nisu odmah potvrdile završetak borbene misije, iako je glasnogovornik Pentagona John Kirby jučer rekao da će Washington “podržati naše obveze, uključujući da do kraja godine neće biti američkih akcija s borbenom ulogom”.

Brigadni general iračkih Kurda, Peshmerga Hazhar Ismail, koji je nazočio sastanku u Bagdadu, također je rekao novinarima da je koalicija predvođena SAD-om rekla da je spremna završiti misiju prije prethodnog roka. “Rekli su da smo spremni od danas”, rekao je. Ostaje nejasno kako će završetak borbene misije, planovi za koje je američki predsjednik Joe Biden najavio u srpnju nakon sastanka s iračkim premijerom Mustafom al-Kadhimijem, utjecati na same uvjete na terenu.

U Iraku se trenutno nalazi oko 2500 američkih vojnika i još 1000 koalicijskih vojnika. SAD su izvršile invaziju na zemlju 2003. usred svog globalnog “rata protiv terorizma”, dosegnuvši vrhunac od oko 170 000 vojnika u zemlji 2007. prije povlačenja snaga 2011. godine. Američke snage premještene su u Irak 2014. kao odgovor na uspon ISIL-a, budući da je oružana skupina zauzela veliki dio teritorija diljem Iraka i Sirije.

Međutim, američke trupe uglavnom djeluju kao savjetnici i treneri od sredine 2020., kada su prestali izravno sudjelovati u borbenim operacijama. Još 900 američkih vojnika ostalo je u Siriji, iako se njihovo povlačenje ne očekuje uskoro. ISIL je izgubio svoj posljednji dio teritorija u Iraku 2017. i Siriji 2019., iako je posljednjih mjeseci zabilježen porast broja napada, uključujući i na sjevernu iračku poluautonomnu regiju Kurdistan.

Ipak, iračkim snagama sigurnosti i dalje je potrebna koalicijska zračna potpora u svojim operacijama protiv ISIL-a i za prikupljanje obavještajnih podataka, prema tvrdnjama iračkih i kurdskih dužnosnika. Ovakva tvrdnja podsjeća na pozive u pomoć od strane proameričke afganistanske vlade prije naglog američkog napuštanja. Također im je potrebna pomoć u održavanju američkog naoružanja i opreme.

Povlačenje je dogovoreno nakon višegodišnje kampanje i pritiska od strane iranskih šijitskih frakcija u iračkom parlamentu i utjecajnih iranskih oružanih skupina koje djelomično čine Snage narodne mobilizacije (PMF),  skupini koje potpadaju pod okrilje iračke vlade, ali djeluju odvojeno od oružanih snaga zemlje. Ove frakcije sve glasnije pozivaju na smanjenje uloge američke vojske u zemlji. Na društvenim mrežama skupine bliske proiranskim frakcijama prijetile su i podsjećale Washington na krajnji rok 31. prosinca. Posljednjih mjeseci deseci raketnih i bespilotnih napada usmjereni su na američke trupe u Iraku. SAD sustavno za napade krivi proiranske frakcije u Iraku.