Opće su bolnice imale 265 milijuna kuna više nego što su potrošile, KBC-ovi i kliničke bolnice nisu potrošile oko 80 milijuna, a specijalne bolnice oko 40 milijuna. Bolnički sustav lani je raspolagao s 10,7 milijardi, gotovo pola milijarde ostalo je neiskorišteno

Pacijenti danas sve manje dolaze u ordinaciju svog obiteljskog liječnika: oni uživo sudjeluju u samo 30 posto postupaka koji se u ordinacijama obiteljske medicine evidentiraju kao rad, dok u dvije trećine postupaka liječnik nema izravnog kontakta s pacijentom. Drugim riječima, klasične preglede zamijenili su telefonski pozivi i e-mail poruke. U odnosu na prvu pandemijsku 2020. godinu, kad se obiteljskom liječniku išlo samo u slučaju krajnje nužde, a ordinacije su zjapile prazne, broj fizičkih pregleda pacijenata u ordinacijama povećao se do 2022. za samo 10 posto. U istom razdoblju broj postupaka bez pristupa pacijenta povećan je za 21 posto, a administriranje za oko 17 posto. Za usporedbu u pedijatrijskim je ordinacijama u PZZ-u broj pregleda nakon pandemije povećan za gotovo 50 posto.

Promjena navika

Podaci su Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) izneseni na netom održanom 126. kongresu Udruge poslodavaca u zdravstvu (UPUZ). Činjenica je da je pandemija promijenila navike pacijenata, ali i liječnika, pa i jedni i drugi nastoje riješiti problem što brže i jednostavnije. Tako je broj pregledanih pacijenata u ordinaciji izabranog liječnika u razdoblju od 2020. do 2022. narastao s 21,9 na 24,1 milijun pregleda, a broj postupaka, gdje pacijent ne mora biti prisutan, kao što je pisanje uputnica i recepata za kronične terapije , povećan je s 15,7 na više od 19 milijuna postupaka. Istodobno se povećala i količina posla koji nije izravno vezan za liječenje oboljelih, a odnosi se na pisanje različitih potvrda, ispričnica, doznaka… Prema podacima HZZO-a lani su obiteljski liječnici obavili gotovo 50 milijuna upravnih postupaka,

Povratak u bolnicu

Za razliku od PZZ-a, u bolnici su se pacijenti vratili, pa je broj slučajeva liječenja u tri godine porastao za gotovo 50 posto, s 10 na 14 milijuna, no u HZZO-u nisu zadovoljni time u kojoj mjeri bolnice izvršavaju svoje ugovorne obveze . Da je to izvršenje bolje, i liste čekanja bile bi kraće nego što su danas, poručuju iz HZZO-a. Lani su, naime, sve kategorije bolnica podbacile u izvršenju posla koji su ugovorile s HZZO-om, a samo su neke bolnice odradile više i temeljem toga dobile dodatna sredstva iz zdravstvenog budžeta. Ukupno gledano, opće su bolnice imale na raspolaganju 265 milijuna kuna više nego što su potrošile na dijagnostiku i liječenje pacijenata, KBC-ovi i kliničke bolnice nisu uspjele potrošiti oko 80 milijuna kuna, a specijalne bolnice oko 40 milijuna kuna. U ukupnom bolničkom sustavu, koji je lani imao na raspolaganju 10,

– Ima prostora za značajno povećanje izvršenja onih pregleda koji skraćuju liste čekanja. Naš zdravstveni sustav ima veći potencijal nego što to danas pokazuje broj obavljenih zdravstvenih usluga i ostalih parametara, poručila je Veronika Laušin, zamjenica ravnateljice HZZO-a.

Učinkovitiji rad

S obzirom na to da su bolnice u zadnjih godinu dana dobile povećanje mjesečnih limita i do osam posto, a to nisu opravdale svojim radom, zdravstvena uprava upozorava ravnatelje bolnica da trebaju razmišljati o boljoj organizaciji i učinkovitijem radu. I to ne samo na kraćim listama čekanja nego i svakodnevnoj organizaciji pregleda pacijenata.

– Imamo nepotrebna duga čekanja u odnosu na vrijeme narudžbe, pa se tako događa da se svi pacijenti naruče u osam ujutro, a onda satima moraju čekati na pregled. To može biti drukčije organizirano, moramo početi razmišljati i o udobnosti pacijenta, upozorila je Laušin.