ZNOJ TEČE U SABORU, ‘REŠETAJU’ VUJČIĆA! Vidović Krišto zadala udarac: ‘Odgovarat ćete! Zašto radite protiv hrvatskih građana?’

Guverner HNB-a Boris Vujčić stigao je u Sabor kako bi predstavio informacije o financijskom stanju, stupnju ostvarenja stabilnosti cijena i provedbi monetarne politike u 2021. i prvom polugodištu 2022, prenosi Dnevno.hr.

No, prije no što je dobio priliku išta reći, zaredali su se zahtjevi za stankom. Saborska oporba je uoči rasprave prozvala guvernera zbog „katastrofalne” monetarne politike.

Prvi je na redu bio Mostovac Zvonimir Troskot.

“Gdje su nestale naše devize? Za vrijeme prošlih vremena ljudi bi završili u robijama, danas nitko ne zna gdje je nestalo 25 milijardi kapitalnih deviza. Zlato se kupovalo po najskupljim cijenama”.

Zatim je stanku tražila Katarina Peović.

“Svojom politikom odgovorni ste za štetu od 138 milijardi, izvještavali ste o visokim deviznim rezervama HNB-a, kada smo ušli u eurozonu, nema tih 26 milijardi. Tko vas je ovlastio da si autonomno određujete basnoslovne plaće? Mogu vam reći da će se RF zalagati da vi i drugi guverneri jednog dana kazneno odgovarate!”, poručila je Vujčiću.

Mantra koju je Vlada imala da je inflacije u Hrvatskoj nije točna, marže su najveći dio, rekla je Sandra Benčić u obrazlaganju zahtjeva za stankom. “Želimo čuti koje mehanizme HNB ima da se smanji trend kontinuiranog rasta cijena i da se stopira daljnji rast marže!”.

Marijan Pavliček vikao je: “Podsjećam na izjave, prije godinu dana ste rekli što će građani učiniti ako dođe do rasta cijena, rekli ste im da idu tamo gdje su cijene niže. Pokažite mi trgovački lanac koji nije digao cijene da idemo zajedno kupiti? Nema ga”.

Ružica Vukovca (Klub Za pravednu Hrvatsku) kazala je da odgovornost za nazadovanje hrvatskog gospodarstva snosi isključivo HNB koji je katastrofalno upravljao monetarnim sustavom.

„Dugoročno stabilan tečaj kune koji se umjetno održavao na nižoj vrijednosti eura u Hrvatskoj zahtijevao je izdvajanje ogromnih financijskih sredstava iz ostvarenih prihoda hrvatske ekonomije” , kazala je Vukovac dodavši da je to razlog nemoći Vlade da obuzda rast cijena.

Vujčić: Nema misterija nestanka međunarodnih pričuva

Nakon stanke Vujčić ima uvodno izlaganje.

“Hrvatska je ostvarila impresivan gospodarski oporavak, BDP je porastao u 2021. i nadmašio 2019. Gospodarska aktivnost se brzo intenzivirala. Oporavak je u skladu s optimističnim predviđanjima, ima oblik slova V, oslabila ga je invazija Rusije na Ukrajinu, to je naštetilo trgovinskim tokovima i opskrbi energentima trgovinskih partnera. No, realno BDP se povećao 5 posto, na kraju godine je stopa rasta iznosila više od šest posto. Rasu je pridonijelo povećanje ukupnog izvoza i osobna potrošnja. Investicijska aktivnost je porasla, povećala se zaposlenost. Sve veći broj radnih mjesta popunjavaju strani radnici kojih je u lipnju 2022. bilo oko 50 tisuća, neke procjene govore da sada imamo 10 posto stranih radnika u Hrvatskoj. To je veliko povećanje, ide u skladu s trendovima da će zbog nedostatka radne snage biti potrebno uvoziti radnu snagu. Rastom inflacije 2022. smanjivala se kupovna moć kućanstava. Obično se zanemaruje da su korijeni inflacije povezani s vremenom post pandemijskog oporavka. U vrijeme popuštanja mjera ojačali su inflacijski pritisci, korijen inflacije seže na kraj 2021. godine jer je potražnja nakon ukidanja lock downa i snažne fiskalne potpore koje su Vlade pružile gospodarstvu i pojedincima, zato je štednja rasla tijekom pandemije, nezaposlenost nije značajno porasla. Došlo je do snažnog rasta potražnje na koju ponuda nije mogla odgovoriti. Kina je i dalje imala lock down, kompanije nisu mogle nabaviti poluvodič. Ulje na vatru dolila je agresija Rusije, došlo je do porasta cijena energenata i hrane. U prelijevanje tog porasta na domaće cijene nastavilo se 2022. zbog šokova na strani ponude, no tome je dodatan impuls dalo jačanje turističke potražnje i oporavak gospodarstva 2022. To je domaćim poduzećima omogućilo da uvozne troškove prevale na kupce i dodatno povećaju marže. Kako je ubrzavanje porasta cijena krajem 2021. bilo potaknuto činiteljima na strane ponude, normalno da je HNB nastavio s aktivnom monetarnom politikom. Monetarna politika je neefikasna kada se radi o šokovima na strani ponude, efikasna je kada se šokovi ponude pretvore u potražne pritiske na inflacije, što je krenulo u drugoj polovici 2022. Centralne banke su počele zaoštravati monetarnu politiku, to radimo i danas. Htio bih odgovoriti gdje su nestale međunarodne pričuve? Nigdje, samo se drugačije zovu – neto financijska imovina HNB-a. Svi novci su tamo gdje su bili i služit će da se nakon kraja financijske godine 80 posto prihoda raspoređuje u hrvatski proračun. Nema misterija nestanka međunarodnih pričuva”, rekao je Vujčić.

O inflaciji: Netočno je da je tome doprinio ulazak u eurozonu

“Sberbanka je riješena kupnjom od strane HPB-a, to je prva potpuna rezolucija banke ikada unutar jedinstvenog sanacijskog mehanizma unutar europske bankarske unije. Inflacija je gorući ekonomski problem. Inflatorni pritisci slabe, ali su naglašeni, nastavit će slabiti prema kraju godine, no borba nije gotova, protegnut će se na 2024. godinu kada očekujemo da će doći na ciljnu razinu od 2 posto. Početkom ove godine u Hrvatskoj je stopa inflacije počela usporavati, u studenom je bila 13 posto. Na slabljenje djeluje smanjenje cijena energenata, postupno se otklanjaju uska grla na globalnim opskrbnim lancima. No, ono što zovemo bazna inflacija, i dalje je tvrdokorna, morat ćemo nastaviti povisivati kamatne stope. Nemamo izbora kako bi nastavili smanjivati inflacijske pritiske. Netočno je da je ulazak u eurozonu doprinio rastu stope inflacije. Da nismo ulazili, bila bi veća, a ne manja, pogledajte iskustva drugih zemalja poput Mađarske, početkom 2023. je tamo 24 posto. Toliko o tome. Upravo suprotno je djelovao ulazak u eurozonu. Proces ulaska u eurozonu prošao je bez problema”, zaključio je Vujčić.

Na redu su replike zastupnika.

Vidović Krišto: Zašto radite protiv hrvatskih građana?

Prva replika je zastupnice Karoline Vidović Krišto.

“U zakonu o HNB-u piše da je cilj održavanje cijena, zakazali ste u tome, piše da ste nadležni nadzirati rad banaka, HNB omogućuje postojanje lihvarskih agencija, ne bi ih bilo kada biste nadzirali banke i sprječavali da protupravno prodaju potraživanja klijenata. Zašto radite protiv hrvatskih građana?”, pitala je zastupnica guvernera.

“Prodaja potraživanja je omogućena Zakonom o obveznim odnosima, ne možemo to sprječavati. Sada će se dogoditi da ćemo do kraja godine transponirati direktivu koja uređuje poslovanje servisera. Serviseri će biti licencirani i omogućit će se nadzor”, uvjerava ju Vujčić, no Vidović Krišto se ne da.

“Ne odgovarate, obmanjujete. Riječ je o protupravnoj prodaji. Za tu zaštitu se u jednoj Austriji ide u zatvor. Nemojte se zanositi da nećete odgovarati”.

Katarina Peović je ponovila da se nada da će on kao i svi guverneri kazneno odgovarati.

“Vrijeđate nam inteligenciju, lažete. Čiji dug? Čiji rast? Nije to dobrobit onih čije je račune pojela inflacija”, rekla je i dobila opomenu, te opasku da nije pristojno nekome govoriti da laže.

Pavliček: Dajte recite u kojim je trgovačkim lancima jeftinije

Marijan Pavliček (Suverenisti) zamolio je guvernera da preporuči umirovljenicima koje to trgovačke lance obići, a da u njima nije došlo do poskupljenja.

“Inflacija je bila prisutna još od kraja 2021,. moj prijedlog je ono što kažu profesori studentima na ekonomskom fakultetu, tako se regulira ponuda i potražnja da se kupuje gdje je jefitnije, prijatelj mi je rekao da mu je šišanje htjela naplatiti 15 eura, pa je otišao tamo gdje je 9 eura”, rekao je Vujčić, na što je Pavliček odgovorio da ‘vrijeđa zdravi razum’.

“Rekli ste da je percepcija javnosti da je bila inflacija veća nego je stvarno bila. Lako je pričati nekome tko ima 5 tisuća eura plaću onome tko ima 800”, odgovorio mu je Pavliček.

HDZ-ovka oporbi: Možda su oni više za ruski rubalj

Majda Burić (HDZ) hvalila je ulazak u eurozonu i Vladu RH.

“Možda su u oporbi više za ruski rubalj, naglasite još jednom koji su to benefiti ulaska Hrvatske u eurozonu”, zamolila je guvernera Vujčića.

“Najočitije je kako su se provele zemlje koje nisu uvele euro, inflacija i kamatne stope su znatno više”, odgovara on.

Danica Baričević (HDZ) također kritizira oporbu jer ‘unose paranoju oko uvođenja eura’. Vujčić ponavlja da, što se tiče efekta uvođenja eura na cijene, možemo biti zadovoljni.

“Inflacija nam je porasla 0,4 posto zbog porasta cijena usluga, ne roba!”.

Željko Sačić je također imao repliku.

“Kakvo je stanje u pogledu deponiranja obveznih pričuva kreditnih institucija, kako se to puni?”.

“Nema problema, ne smije ih biti, moraju se izvršavati obveze, smanjili smo obveznu pričuvu za banke s 9 na 1 posto, banke imaju visoku likvidnost”, odgovorio je Vujčić.

Ništa od recesije

“Mislim da recesije neće biti, stopa rasta neće biti tako visoka. U ovom trenutku je rizik od recesije pao ispod 30 posto”, dodao je još Vujčić u odgovoru Davoru Bernardiću.